Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Rodoljub Šabić ocenio je da odredba zakona o upisu podataka o nacionalnoj pripadnosti u Registar ni u kom slučaju ne može podrazumevati obavezu zaposlenih u javnom sektoru da se izjašnjavaju o nacionalnoj pripadnosti.
"Taj upis može biti vršen samo fakultativno, samo onda kad i ako to oni žele", istakao je Šabić, reagujući da to što mu se, kako se navodi u saopštenju, obratio veći broj predstavnika medija i građana interesujući se za njegov stav i eventualnu reakciju povodom činjenice da je upravo usvojenim Zakonom o Registru zaposlenih, izabranih, imenovanih, postavljenih i angažovanih lica kod korisnika javnih sredstava, pored ostalog predviđeno da se u Registar unose i obrađuju podaci o nacionalnoj pripadnosti zaposlenih.
"To rešenje nije bilo sadržano u predlogu zakona koji je Vlada uputila u Skupštinu, ono je sastavni deo Zakona postalo kada je Vlada prihvatila odgovarajući amandman, pa Poverenik nije bio u prilici da o njemu daje mišljenje niti je Vlada prihvatajući amandman, to mišljenje tražila", navodi se u saopštenju Kabineta poverenika.
Šabić je naveo da, shodno navedenom, nije informisan ni o argumentima na kojima je amandman zasnovan, ali je dodao da polazi od pretpostavke da je reč o već i ranije pominjanim razlozima kao što su ravnopravnost u vođenju javnih poslova i s tim u vezi, obezbeđenje ravnomerne zastupljenosti pripadnika manjina prilikom zapošljavanja u javnim službama.
"U svakom slučaju mislim da je u vezi sa usvojenim rešenjem neophodno podsetiti na nekoliko apsolutno relevantnih odredbi Ustava i zakona. Naš Ustav (član 47) izričito predviđa da je izražavanje nacionalne pripadnosti slobodno te da niko nije dužan da se izjašnjava o svojoj nacionalnoj pripadnosti", istakao je Šabić.
On je podsetio i da Zakon o zaštiti podataka o ličnosti (član 16) podatak o nacionalnoj pripadnosti svrstava u kategoriju naročito osetljivih podataka koji se mogu obrađivati isključivo na osnovu slobodnog pristanka, kao i da Krivični zakonik (član 130) predviđa kao krivično delo sa zaprećenom kaznom zatvora do tri godine, prinuđivanje nekog da se izjasni o nacionalnoj ili etničkoj pripadnosti.
Komentari 7
Gastarbajter
Tamo je to vid pritiska da se asimilujete.
Imate primere iz Austrije i Nemačke, i naročito Holandije.
Ima tamo još nekih stvari, koje nama brane da činimo, ali su kod njih normalana pojava.
U engleskoj RTV BBC ne može čak niko ni da se zaposli ako nije prošao diskrecionu proveru MI6, o kojoj ne daju objašnjanja, ukoliko ste odbijeni.
U Americi ne možete da kupite nacionalne TV stanice, bez obzira na novac kojim raspolažete.
U Alzasu ne možete da pričate ni u sudu na nemačkom jeziku, mada je ova pokrajina većinski naseljena Nemcima, koje Francuzi čak tako ne žele ni da zovu, već ih nazivaju Alzašani.
U školama mogu da uče nemački jezik, samo posle 6-7 časa, pa deca ne a ni roditelji to pravo ne koriste, da ne maltretiraju svoju decu.
Andrija Šrek
Lale
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar