Spor oko granice na Dunavu

Ni posle više od deset godina Srbija i Hrvatska nisu približile stavove.

Spor Srbije i Hrvatske postoji zbog 11.000 hektara zemljišta, 10.000 na levoj obali u Srbiji i 1.000 hektara na desnoj, u Hrvatskoj.

Prema hrvatskom tumačenju, veliki delovi opštine Apatin, gotovo do samog ulaska u grad, pripadaju Hrvatskoj. Srbija smatra da bi granica trebalo da idesredinom Dunava.

"Oni govore da polažu pravo na šarangansku vladu, pozivaju se na neke gruntovnice, zapravo knjige, upisane u vreme austrougarske", kaže Aleksandar Đedovac, predsednik Opštine Bačka Palanka

"Stav koji sada postoji je da je to sredina Dunava, po toj osnovi ada bi pripala republici hrvatskoj", rekao je Srđan Milaković, zamenik rgadonačelnika Vukovara

Hrvatska bi pitanje granice sa Srbijom mogla da postavi i kao uslov pregovorima Srbije za pristupanje Evropskoj uniji. Šef tima Srbije za pregovore sa EU, Tanja Miščević ipak podseća na novo pravilo, a to je da susedna država ne blokira državu članicu kandidata.

"Kao što se Hrvatska obavezala da u slučaju rešavanja spora sa Slovenijom da ukoliko nema dogovora ide na arbitražu ili na međunarodni sud, to će biti i naše pravilo, to će biti nešto što se svakako u našem slučaju primeniti", izjavila je Tanja Miščević, šef tima Srbije za pregovore sa EU.

Miščević se ipak nada da do suda nećemo ni doći, te da će ovo pitanje bitirešeno diplomatskim putem.

Ukoliko spor dođe pred međunarodnu arbitražu, Srbiji bi pored zakonskog razgraničenja iz 1945. godine i nadležnosti nad tim područjem skoro pet
decenija, išao u prilog i princip razgraničenja na međunarodnim plovnim rekama.

Takav princip primenjuje se pri razgraničenju na Dunavu između Mađarske i Slovačke i Srbije i Rumunije.