Srbija najveća naučna sila sveta u odnosu na ulaganja

Kada se podaci o naučnim dostignućima rangiraju sa dva faktora: bruto nacionalnim dohotkom i ukupnim sredstvima uloženim u naučna istraživanja, tada je Srbija prva u svetu kada je nauka u pitanju.
Kada se podaci o naučnim dostignućima rangiraju sa dva faktora: bruto nacionalnim dohotkom i ukupnim sredstvima uloženim u naučna istraživanja, tada je Srbija prva u svetu kada je nauka u pitanju.

Na svetu postoje tri najznačajnije liste univerziteta u svetu po akademskom, a naročito naučnom dostignuću. Takozvana Šangajska lista, zvanično ARWU lista, koju zajedno kreiraju Univerzitet Jiaotong, Shanghai i kineska firma SRC; druga je QS lista univerziteta, a treća lista koju priprema londonski ugledni dnevni list "Times" - "The World University Rankings".

Na osnovu podataka kojima raspolaže "Times", kada se svi rezultati univerziteta udruže na nacionalnim nivoima, najveća naučna sila na svetu je SAD, druga je Švajcarska i tako dalje, dok je Srbija 34. na svetu.

Međutim, kad se podaci o naučnim dostignućima u jednoj zemlji uporede sa njenim bruto nacionalnim dohotkom odnosno ulaganjima u nauku, Srbija je ubedljivo prva naučna sila na svetu. Druga na ovoj listi je Velika Britanija, treća je Danska, Švajcarska je osma, a SAD su tek na 15. mestu.

Šta sve ovo znači za srpsku nauku, za čiji razvoj se u budžetu Ministarstva prosvete izdvaja 190 milijardi dinara, za 021 komentariše profesor novosadskog Prirodno-matematičkog fakulteta Igor Dolinka.

"To znači da mi proizvodimo najviše nauke za dinar. Kad se izračuna kolika su naša ulaganja u nauku i kad se to uporedi sa kvantitativnim rezultatima u naučnim istraživanjima, dobijaju se podaci da smo prvi u svetu. To bi značilo da je naša nauka vrlo pristojnog kvaliteta, ali da smo kriminalno malo finansirani", kaže on.

"Times" ujedno priprema i "interne" liste britanskih univerziteta koju svi, a naročito studenti, pomno prate radi upisa na fakultete. (Gordana Ćosić)

  • Igor Dolinka

    25.05.2015 22:10
    Korekcija i primer
    Korekcija: 190 milijardi dinara je UKUPAN godisnji budzet Ministarstva prosvete, nauke i tehnoloskog razvoja R. Srbije (tu su dakle plate svih nas prosvetara, itd.); od toga, na troskove naucnih istrazivanja otpada svega oko 16 milijardi dinara. Ukupan bruto drusveni proizvod (GDP) Srbije u 2014. bio je oko 4700 milijardi dinara, sto znaci da izdvajanja za nauku u Srbiji cine oko 0,34% GDP-a.

    Poredjenja radi Danska (koja je sa 5,7 miliona stanovnika nesto manja od Srbije) je u 2014. imala GDP od oko 33000 milijardi dinara (kada se preracuna po danasnjem kursu dolara) - ali izdvajanja za nauku tamo iznose oko 4% GDP-a ili, grubo oko 1300 milijardi dinara (da, 7 puta vise nego UKUPNI budzet prosvete i nauke u Srbiji!), pa vi vidite gde smo mi u svemu tome.

    Ukratko, za ljubitelje Formule 1: fica protiv Ferarija, sve sa Vettelom za volanom... ali je nekim cudom fica u trci u istom krugu sa Ferarijem.
  • Jogi Letač

    25.05.2015 17:04
    Pa naravno, ako neki broj (koliko god da je mali) delite sa brojem koji teži nuli, rezultat teži ka beskonačno.

    Kako se samo nismo ranije setili? Ako još manje budemo ulagali u nauku, ostavićemo one Engleze sa još većim razmakom (za one koji malo slabije kapiraju: ovo je bio sarkazam)
  • Švaba

    25.05.2015 16:59
    TAKO JE
    Moja supruga kao doktor nauka (ne na fakultetu na kojem mogu i ga da dobijem diplomu samo da prestanem da pušim) ima platu kao čistačica U NIS-u. Pakuj kofer i Danke Deutschland!

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Zašto je sve manje vrabaca u Srbiji?

Populacija vrabaca u Evropi, ali i Srbiji se smanjuje, mada kod nas to smanjenje još nije alarmantno, rekla je predstavnica Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije Nataša Jančić.