U udžbenicima šturo o ratovima i zločinima devedesetih

Ta oskudnost podataka posebno je uočljiva kada se uporedi s načinom na koji su obrađene druge tematske jedinice. Dok je period političke krize koja je prethodila raspadu Jugoslavije obrađen detaljno, u pojedinim udžbenicima o temi ratova i zločina koji su počinjeni u njima, kao i o posledicama koje su ostavili, posvećeno je svega nekoliko rečenica, navodi se u analizi udžbenika istorije u Srbiji o ratovima u bivšoj Jugoslaviji, koju je uradio Fond za humanitarno pravo (FHP).

Kako se ističe, druga tendencija je neobjektivnost u prikazivanju događaja, pogotovo u predstavljanju ratnih zločina i njihovih žrtava, a kao primer se navodi nastojanje da se Srbi prikažu kao jedini i najveći stradalnici. FHP navodi da većina udžbenika ne govori o spoljnim činiocima i njihovoj ulozi u jugoslovenskoj krizi, niti detaljno smešta Jugoslaviju u kontekst propasti komunizma širom Istočne Evrope.

"Dolazak Slobodana Miloševića na vlast i njegova uloga u svetlu krize 1980-ih se obrađuje nešto detaljnije u tri udžbenika za osnovnu školu i dva za srednju i gimnazije. Jedan od udžbenika koji ne obrađuje detaljnije njegovu ulogu o raspadu Jugoslavije ocenjuje ga kao čoveka koji je "posle višedecenijskog ćutanja progovorio o nasilnom iseljavanju Srba sa KiM pod pritiskom Albanaca", piše u analizi.

FHP ističe da se kosovska kriza nakon Brozove smrti ocenjuje kao "provala albanskog nacionalizma i separatizma" u kojoj je "albanska politička elita suvereno vladala Kosovom" i u kojoj je nastavljeno sa "pritiscima na Srbe". Takođe, gotovo svi udžbenici se slažu da je formalni raspad SFRJ započeo 25. juna 1991, kada je slovenački parlament "pozivajući se na rezultate sprovedenog referenduma, proglasio nezavisnost republike".  O kratkotrajnom ratu u Sloveniji, kaže se u analizi, za koji neki autori tvrde da je trajao deset, a drugi šest dana, nema gotovo nikakvih podataka, pogotovo o broju nastradalih.

Sav fokus na rat u Hrvatskoj

Udžbenici u Srbiji, tvrdi FHP, daleko više pažnje posvećuju ratu u Hrvatskoj nego sukobima u Sloveniji, pa čak i u BiH, te se bave uzrocima rata u Hrvatskoj, navodeći među njima ustavne promene 1990. i strah lokalnog srpskog stanovništva od rastućeg hrvatskog nacionalizma. Prema navodima iz jednog udžbenika u novom Ustavu, piše u analizi, Hrvatska je predstavljena kao država hrvatskog naroda i u njemu se nije spominjala srpska nacionalnost, iako je činila nešto više od 12 odsto celokupnog stanovništva.

"Nakon proglašenja državne nezavisnosti u hrvatskom Saboru 26. juna 1991. izbio je oružani sukob u Hrvatskoj, a srpski narod, "osećajući se ugroženim" odgovorio je na ovo formiranjem Republike Srpske Krajine i "njenim odvajanjem od Hrvatske". Vrlo je malo informacija o samom toku rata u Hrvatskoj, nema detalja o većim vojnim operacijama, osim "Bljeska" i "Oluje". U udžbeniku "Istorija za osmi razred osnovne škole" autora Radoša Ljušića i Ljubodraga Dimića navodi se da su prvu fazu rata okarakterisali "masovni napadi hrvatskih paravojnih jedinica na JNA, opsada kasarni i poziv hrvatskim oficirima i vojnicima da se stave na raspolaganje Hrvatskoj", ukazuje FHP.

Žrtve se spominju sporadično i površno, piše u analizi, nema slaganja oko njihovog broja, ne ističe se njihova etnička pripadnost kada se govori o ratnim zločinima koje su počinili pripadnici srpskih snaga, a kao žrtve se isključivo spominju pripadnici srpskih snaga. Ipak, nema preterivanja kada se govori o broju Srba koji je napustio Hrvatsku tokom "Oluje", oko 200.000 ljudi, što odgovara činjenicama utvrđenim i pred Haškim tribunalom.

Ratu u BiH posvećeno malo pažnje, najviše bombardovanju

Što se tiče rata u BiH, posebno je zanimljivo da je ovom konfliktu posvećeno daleko manje pažnje nego sukobima u Hrvatskoj i na Kosovu, iako je u njemu, prema nezvaničnim podacima, život izgubilo najviše pripadnika srpskog naroda, oko 25.000, ističe se u analizi. Ipak, o kvalifikaciji jednog zločina se posebno raspravlja u udžbeniku za osmi razred autora Đorđa Đurića i Momčila Pavlovića, u kome se navodi da je "masakr u Srebrenici ratni zločin i zločin protiv čovečnosti koji je počinila Vojska Republike Srpske uz pomoć paravojnih formacija, nad vojnicima i civilima Bošnjacima". Takođe, udžbenik navodi da su podaci o žrtvama sporni, jer "prema jednima, ubijeno je oko 8.000 ljudi, a prema drugima ti brojevi se ocenjuju kao preterivanje", piše u analizi.

FHP ukazuje da udžbenici u Srbiji najviše pažnje poklanjaju sukobu na Kosovu, kao i NATO bombardovanju. "Međutim, i u ovom delu je primećeno selektivno navođenje činjenica, izbegavanje spominjanja žrtava drugih etničkih grupa osim srpske, kao i prenebregavanje činjenica koje su utvrđene pred Haškim tribunalom o odgovornosti najviših predstavnika Srbije. Kao dominantni uzrok rata navode se "provokacije terorističke Oslobodilačke vojske Kosova", koje su pretočene u "oružane sukobe u koje se umešala i međunarodna zajednica", s ciljem da su "Albanci zahtevali izdvajanje iz Srbije", navodi se u analizi FHP. "Praktično u svakom udžbeniku se nalaze fotografije bombardovanja SRJ ili prizora objekata uništenih bombardovanjem - srušeni most u Novom Sadu, ostaci voza pogođenog bombama u Grdeličkoj klisuri... Takođe, svaki udžbenik sadrži i fotografiju koja prikazuje kolonu izbeglica, ali u pitanju su isključivo srpske iz Hrvatske ili sa Kosova", piše u analizi FHP.

Kako je istakla izvršna direktorka FHP Sandra Orlović, sadržaj u udžbenicima i sudski utvrđene činjenice su dva potpuno različita univerzuma, koji se retko dodiruju.