Za prosečnu platu potrebno sakupiti 39 tona stakla

Iako reciklaža u Srbiji ima veliki potencijal, oni koji se bave sakupljanjem i preradom otpada tvrde da taj posao još uvek nije isplativ.
Iako reciklaža u Srbiji ima veliki potencijal, oni koji se bave sakupljanjem i preradom otpada tvrde da taj posao još uvek nije isplativ.

Da bi građanin Srbije sakupljanjem određene vrste otpada zaradio jednu prosečnu platu, on mora za mesec dana da prikupi 390 kilograma limenki, 100 kilograma bakra, 1.700 kilograma pet ambalaže, 5.500 kilograma papira, ili neverovatnih 39 tona stakla, piše "24 sata".

Nikola Marinković, Beograđanin koji se bavi sakupljanjem otpada objašnjava da je njegov posao neizvestan, jer mesečno može da zaradi oko 30.000, a nekad i samo 2.000 dinara.

"Najisplativije je sakupljanje opasnog otpada - elektronskog i električnog, otpadnih ulja, starih akumulatora, ali je za njega potrebno i najviše ulaganja - posebna vrsta vozila, uslovi skladištenja i dozvole za transport", objašnjava Marinković.

Sa druge strane, najmanje isplativo je sakupljanje stakla.

"Staklo ima najnižu otkupnu cenu. Za kilogram stakla može da se dobije i samo 50 para, pa samo prikupljanje stakla nije isplativo, zbog čega je većini sakupljača ono nusproizvod uz plastiku, a novac koji dobiju za njega troše za pokrivanje troškova transporta", kažu u fabrici za reciklažu stakla “Grejač“ koja zbog nedostatka sakupljača ove sirovine umesto 30.000 tona, reciklira samo 10.000 tona staklenog otpada.

Iako reciklaža u Srbiji ima veliki potencijal, jer se na ovaj način tertira samo 15 odsto otpada, opstanak firmi koje se bave reciklažom doveden je u pitanje, jer od države ne dobijaju sredstva predviđena primenom evropskog načela "zagađivač plaća“.

Zato Ana Petrović, predsednica Udruženja reciklera Srbije na pitanje "reciklaža kog otpada je danas najisplativija", odgovara pesimistično.

"Trenutno ništa nije isplativo, jer svi poslujemo sa gubitkom. Proces sakupljanja i tretiranja otpada košta više nego ono što se na kraju tog procesa dobije. Ta negativna razlika do nedavno je pokrivana iz fonda u koji se slivao novac koji su firme obavezne da daju na eko takse. Od kako je taj fond ukinut, svi imamo finansijskih problema i primorani smo da podižemo skupe kredite kojima se još više zadužujemo, pa nam minimalnu zaradu pojedu kamate", kaže Petrović.

  • Sakupljac

    16.03.2014 18:48
    Ovako idu cene: plastika 17 din, flasa 3 din, limenka 1 din....

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija