Seka stisla, pa se svuda u svetu dovijaju kako da namaknu što više para. Mnoge firme opasno se kližu sivom zonom, koketirajući sa poludozvoljenim i bušeći rupe u zakonima. Kako je internet tehnologija zavladala svakodnevnom komunikacijom, ali opasno kaska u zakonodavnom uređivanju, mnogi su se odlučili da lavovski deo oglašavanja prenesu na ovaj medij, ciljajući na srednji stalež, još uvek opčinjen internet mogućnostima i sa slabom svešću o tome kako se može iskoristiti za poboljšanje poslovnih i životnih uslova.Osim sopstvene internet stranice, sve više firmi otvara svoje stranice na nekoj od socijalnih mreža, od kojih je daleko najpopularniji Fejsbuk. Da bi stekli veliku popularnost, mnogi od njih agresivno kreću u reklamiranje sopstvenog sadržaja, tražeći od svojih novonastalih prijatelja učestvovanje u komunikaciji. Ljudima koji su „lajkovali“ njihovu stranicu (označili rečju "sviđa mi se") i tako postali fejsbuk prijatelji, nude i razne pogodnosti i nagrade za vernost, a česte su i "nagradne akcije" i "promocije" – vrsta nagradnih igara, upakovana u "poklon-akciju" radi izbegavanja plaćanja poreza i traženja dozvola za organizovanje nagradne igre. Većina firmi odlučila se da svojim "prijateljima" ponudi svoje proizvode, nagrađujući ih za najoriginalniji rad kojim predstavljaju kompaniju ili proizvod, podstičući tako mlade da pokažu kreativnost, zauzvrat dobijajući odlična idejna rešenja, uz armiju novih "prijatelja" koji su na stranicu dospeli zahvaljujući privlačnim nagradama...
Ali, ima i onih drugih, koji se ponašaju po principu "videla žaba da se konj potkiva, pa digla nogu", i organizuju nagradne igre u kojima pobeđuju oni za koje glasa najviše "prijatelja", čime se ustvari samo povećava broj onih koji su "lajkovali" stranicu.
Nemušto napisana pravila igre sjajno su tle za svaku vrstu manipulacije, a ograničene mogućnosti administratora stranice, koji na "Fejsbuku" samo gostuje i nema potpunu kontrolu nad igračima, idealna su prilika za lovce u mutnom, koji često prevarom pokupe nagrade, ostavljajući iza sebe poštene takmičare, opravdano ljute na loše vođenje ovakve igre. Tako kompanija sama sebi skače u usta, stvarajući, umesto prijatelja, armiju nezadovoljnika, i time dvostruko gubi – ostala je kraća za nagradu i izgubila poverenje svojih korisnika.
Upravo ovo desilo se "Diskaverijevom" čedu TLC-u koji je, da bi privukao što više članova, organizovao promociju nazvanu "Moja novogodišnja odluka". Učesnici su saopštavali svoje novogodišnje odluke, a onaj koji je sakupio najviše poena od prijatelja, dobio je priliku da kući odnese LCD televizor. Naravno da je ovakva nagrada privukla internet mešetare, pa je već drugog dana igre jedan od prevaranata otkriven i diskvalifikovan. Na kraju, najviše glasova osvojio je momak za koga su učesnici takmičenja otkrili da ima više fejsbuk naloga (što je zabranjeno), kao i da je koristio poseban sajt za generisanje glasova. Prostim pretraživanjem utvrdilo se da je momak tako "osvojio" još vrednih nagrada naših velikih firmi. Nagrada još uvek nije dodeljena, jer administratori sajta proveravaju glasove, iako su glasačima bili potrebni minuti da sve otkriju i potkrepe dokazima, a ostali takmičari rezignirano odmahuju rukom, sumnjajući da će iko dobiti televzor.
Ovakva situacija rezultat je loše definisanih pravila nagradne igre, kao i malog broja zaposlenih u Odeljenju za visokotehnološki kriminal. Osim toga, kada se odlučite da zaplivate s ajkulama u sivoj marketinškoj zoni kao što je internet, očekujte da ćete ostati bez glave, da ne spominjemo neke druge udove. Rešenje je jednostavno: kompanije treba da povedu računa o tome ko im organizuje promocije, postavlja pravila, a ko osvaja nagrade, a članovi Fejsbuka i sličnih društvenih mreža trebalo bi da pažljivo prate istoriju sajta na kome se nalazi nagradna igra i da se takmiče u onima u kojima se traži pokazivanje neke veštine ili znanja. A Fejsbuk „lajkovanje“ ostavite deci.



21. Maj 2012. 10:37
21. Maj 2012. 20:00
21. Maj 2012. 11:09
20. Maj 2012. 15:50
22. Maj 2012. 14:39