Kreirana platforma za uspešan razvoj ženskog preduzetništva

Da bi žena koja želi da se bavi preduzetništvom pokrenula sopstveni biznis, neophodne su institucije koji će joj obezbediti sopstveni kapital, jer su finansije osnovna prepreka.

Zbog toga su vojvođanske organizacije Unija poslodavaca Vojvodine, Akademija ženskog preduzetništva i Vojvođansko udruženje kreirale platformu za formiranje vojvođanskog foruma za razvoj preduzetništva žena, koja ima za cilj intenzivniji rad na povezivanju i koordiniranom delovanju svih zainteresovanih za unapređenje preduzetništva žena  u Vojvodini.

Za buduće preduzetnice je neophodno preduzeti konkrentne korake koji će omogućiti bolje uslove, a kako navodi direktorka Unije poslodavaca Vojvodine Miljana Stojšić Stojanovska, platforma upravo sve to uključuje.

"Sama platforma biće fokusirana na obrazovanje i preduzetništvo, stvaranje povoljnog poslovnog okruženja gde će se raditi na otklanjanju barijera za poslovanje kroz poresku politiku, ograničavanje birokratskih procedura i fiskalnih i parafiskalnih nameta, predlaganje uvođenja rodnog budžetiranja. Zatim, omogućavanje preduzetnicama pristup finansijama kroz Garancijski fond APV i lokalne garancijske fondove. Treba im omogućiti pristup tržištima, pre svega, olakšati im pristup javnim nabavkama, raditi na stimulisanju ženskih proizvodnih i izvoznih firmi", objašnjava ona. Takođe je bitno upostaviti socijalni dijalog i lobiranje, a na kraju umrežavanje i promovisanje uspešnih preduzetnica iz Vojvodine na takmičenjima na svim nivoima.

Unija poslodavaca Vojvodine podržava sve aktivnosti i mere za ostvarivanjem ravnopravnosti žena u preduzeništvu, a predsednik Unije Stanko Krstin ističe za 021.rs ogromnu nejednakost između preduzetnica i preduzetnika koja nije slučaj i u praksi, već samo statistički.

"Kada razgovaram kao preduzetnik sa preduzetnikom ili preduzetnicom, nema nikakave razlike, ali u praksi imamo drugačiju situaciju. Zašto? Kako? Verovatno je tu u pitanju tradicija, navike, istorija, protiv čega moramo učiniti konkretne mere. One podrazumevaju organizaciju, udruživanje žena preduzetnica, gde bi one same rekle šta su to problemi i na koji način da im pomognemo. Pomoć pored svega ovoga mora biti i finansijska iz budžeta, jer nije ista sutuacija ako u porodici imamo dete od nekoliko meseci, jasno je da će žena biti više uz dete, a muškarac se baviti svojim preduzetništvom. U tom slučaju moramo finansijski kroz ove programe omogućiti da žene budu ravnopravne", kaže on i dodaje da se zalažu za uvođenje preduzetništva još u školama, gde će se edukovati i muškarci i žene da i jedni i drugi imaju ista prava.

Sve podsticajne mere neophodne su, ali najvažniji preduslov za pokretanje biznisa jesu finansije. Garancijski fond je jedini koji ima specijalne linije za podršku ženskog preduzetništva. Podržali su preko 230 projekata, podržavaju i nezaposlene žene koje žele da započnu biznis kao i preduzetnice, te je kreirano preko 1.000 radnih mesta, a aktivni su i u međunarodnim projektima.

Zamenica direktora Garancijskog fonda Marijana Maksimović ističe da malo žena ima svoj kapital kojim bi pokrenle sopstveni biznis. "Da li je preduzetništvo rodno senzitivno? U finansijskim krugovima postoji dilema, ali razlike postoje, što je evidentno. Pre svega jer je činjenica da imamo samo 25 odsto žena preduzetnica, od ukupnog broja preduzetnika, a situacija u poljoprivredi još je gora, tu je samo 17 odsto žena", navodi ona.

Kako ističe, Garancijski fond zbog toga obezbeđuje ženama da lakše pristupaju tržištima. "Ako vi hoćete da započnete sopstveni biznis, vrlo je teško početi od sopstvenih sredstava. Vama su potrebni tuđi izvori finansiranja i obično se ljudi obraćaju bankama. Ako hoćete da podignete kredit, vama su potrebni kolaterali, nepokretnost ili neka skupa oprema koja bi mogla da bude stavljena u zalog. To otežava ženama pristup finansijskom tržištu i jedan od modela su garancisjki fondovi", kaže zamenica direktora Garancijskog fonda.

U Srbiji u ovom momentu postoji samo jedan garancijski fond, a to je fond AP Vojvodine. Njihov zadatak je da daju garancije bankama za njihove klijente i da na taj način prevaziđu problem kolaterala, za one projekte za koje se očekuje da će biti uspešni.

"Zbog toga bi bilo dobro da postoji više garancijskih fondova. U svetu postoje i lokalni, regionalni, nacionalni, mogu privatni, državni, kombinacija kapitala, mogu čak i klasteri da osnuju garancijski fondove", dodaje ona.

Zakon o mikrofinansijskim organizacijama bi znatno pomogao

Zgodan model finansiranja ženskog biznisa su mikfinansijske organizacije jer one finansiraju mikrobiznis, a 99 odsto ženskog biznisa su mikropreduzeća. "Banke uglavnom nisu zainteresovane da finansiraju tako male privredne subjekte i obično ih u svetu finansiraju mikrofinansisjke organizacije. U Srbiji ih ima nekoliko i rade sa poteškoćama zato što u Srbiji ne postoji zakon o garancijskim šemama niti zakon o mikrofinansijskim organizacijama. Donošenje takvog zakona izuzetno bi pomoglo da dođe do osnivanja osnivanja većeg broja organizacija koje bi u velikoj meri podržalo preduzetništvo, a pre svega žensko preduzetništvo", zaključuje naša sagovornica.

Inicijativa je proistekla iz regionalnog projekta "Žensko preduzetništvo – motor za stvaranje radnih mesta u Jugoistočnoj Evropi" koji je realizovala Akademija ženskog preduzetništva, Garancijski fond AP Vojvodine, Unija poslodavaca Vojvodine i Vojvođansko udruženje preduzetnica.

Celokupan projekat o ženskom preduzetništvu  realizovan je od 2012. do 2015. godine, uz podršku Kraljevine Švedske, u koordinaciji Regionalnog Saveta za saradnju (Sarajevo), GTF (Zagreb), a u organizaciji SEECEL (Zagreb) i imao je za cilj da  promoviše najbolje prakse ženskog preduzetništva u skladu sa evropskim Акtom o malom biznisu i podstakne  izgradnju nacionalnih i regionalnih ženskih preduzetničkih mreža i udruženja.

Autor: Suzana Stojićević (suzana@021.rs)

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Mali: Od 1. maja jeftiniji gas za privredu

Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas da je jedan od najvažnijih rezultata upravo završene Misije MMF postignuta saglasnost u vezi sa promenom metodologije obračuna cene gasa za privredu.