Rimski šanac sa najznačajnijom stepom u Evropi

Uprkos tome, izgradnja i probijanje puteva, zaobravanje nasipa i obrastanje štetnim biljnim vrstama dovelo je do uništenja ovog područja, starog preko 1.800 godina. Veliki rimski šanac se pruža oko 24 km pored Novog Sada, Bačkog Jarka, Temerina, Gospođinaca, Čuruga i Bačkog Gradišta.

Verovalo se da je nastao u rimskom periodu, pa je zbog toga i dobio svoje ime. Građen je u odbrambene svrhe, na njemu su bili vojni putevi, služio je za odbranu od poplava i omogućavao lakše kretanje stanovništva po nasipu. Godinama niko nije zakoračio u dalja istraživanja ovog područja do sada, kada je otkriveno da postoji ukupno pet kilometara jačeg oštećenja.

Kako za 021 kaže direktorka Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode Biljana Panjković, ova oštećenja su u dužini zanemarljiva, ali su duboka i ilegalna.

"Od kada su otkrili da Rimski šanac ima namenu i dugu tradiciju, ljudi su počeli da ga devastiraju, a najveća oštećenja su nastala probijanjem nasipa i zatrpavanjem delova kanala kod nasipa, kako bi se otvorili putevi koji povezuju okolna naselja. Noviji primer je put koji povezuje Bački Jarak sa atarskim putem, kao i izlaz iz Temerina ka Gospođincima i iz Bačkog Gradišta prema Čurugu. Isto tako, asfaltiranjem puteva u naseljima, delovi zemljišta su skinuti i korišćeni za nasipanje ulica i popunjavanje rupa. Dešavalo se da ljudi iz čistog mira dolaze i uzimaju zemljište u neke privatne svrhe. Najnovija devastacija je zaoravanje poljskog puta i stepe na tom delu. Ljudi su po potrebi probijali tu stepu kako bi sebi napravili prolaze", kaže Panjkovićeva.

Ona dodaje da je prošle godine stepu posetio ruski akademik Aleksandar Čibulev, koji je zaključio da u tako dobrom stanju i visini stepa postoji jedino u Srbiji, što je čini jako bitnom i za Evropu. Direktorica Pokrajinskog zavoda kaže da stepa ima najveću korist kao turistička atrakcija.

"Problem u ovoj stepi je njeno usko, a dugačko područje, jer je širina svega 50 metara. To područje bi se moglo pokositi za dalja istraživanja, ali bi najveće koristi imalo kao arheološka, turistička atrakcija. Zato mi moramo da se dogovorimo sa arheolozima na koji način ćemo tretirati ovu stepu, i predložimo da stepa postane zaštićeno stanište", kaže Panjkovićeva za 021 i upozorava da se u suprotnom može desiti da, čak i bez loše namere, "od naše stepe ne preostane ni jedan jedini fragment". (Gorica Nikolin - gorica@021.rs)