Jastreb Eva zaposlena na aerodromu u Beogradu

Ovo je priča o ženki Harisovog jastreba Evi, koja je zaposlena u firmi JAT Tehnika i njenom vlasniku koji je takođe izabrao nesvakidašnju profesiju.

Ovo je priča o ženki Harisovog jastreba Evi, koja je zaposlena u firmi JAT Tehnika i njenom vlasniku koji je takođe izabrao nesvakidašnju profesiju.

Hani Girgiš, jedan od retkih srpskih sokolara, vlasnik je ove prelepe ptice i njih dvoje rade kao tim na beogradskom aerodromu. Svoju ljubav prema pticama grabljivicama otkrio je u najranijem detinjstvu kada je gledao stare filmove o sokolarima i maštao da jednog dana postane jedan njih. On se sa 23 godine našao na dvoru austrijskog grofa, gde je učio od najvećih majstora ove drevne evropske veštine. Tamo mu se ostvarila i želja iz detinjstva: dobio je priliku da radi sa velikim surim orlom.

Iako je živeo i radio u zemlji gde je sokolarstvo podignuto na jedan sasvim novi nivo, Hani se vratio u Beograd, gde je trenutno i zaposlen. Upravi JAT tehnike predočio je na koji način može pomoći u rešavanju problema koji su ih godinama mučili. "Svuda u svetu, aerodromi koriste takozvanu biološku sokolarsku zaštitu, i time izbegavaju nesreće i kvarove aviona. Umesto da ptice truju hemikalijama, i rasteruju ih raznim mašinama koje su često neefikasne, ljudi koriste prirodne zakone. Kada aerodrom redovno nadleće grabljivica, manje ptice same napuštaju područje ili se sklanjaju.

Tako Eva svakoga dana patrolira hangarima u kojima se sklapaju i popravljaju avioni i sprečava manje ptice da svojim izmetom ili gnežđenem ugroze tehniku. Svoj pun potencijal ona bi pokazala tek kada bi nadletala piste i time štitila motore aviona u koje uleću male ptice i time izazivaju kvarove. Već četiri godine, ona je zaposleni jastreb, i svoj posao obavlja vrlo revnosno", ponosan je Hani.

Međutim, kao i sa svakom novotarijom, trebalo je da prođe dosta vremena da bi kolege sa aerodroma stekle poverenje u pernatu koleginicu. Hani Girgiš kaže da i posle četiri godine nikome nije svejedno kada Eva raširi krila. Ona nije najveća ptica sa kojom sokolari rade, ali je svakao najpogodnija za urbanu sredinu.

"U sokolarstvu se najviše koristi takozvana sokolarska trojka jastreb-suri orao-sivi soko. Ove vrste pokazale su se kao najbolje za lov i rad sa čovekom. Moram da napomenem da je sokolarstvo način života, u kome čovek i ptica postaju jedno. Ono ne podrazumeva držanje ptica grabljivica kao kućnih ljubimaca, jer oni pre svega ostaju prirodni predatori. Sve moje ptice hrane se plenom koje same ulove, a ja im samo u specijalnim slučajevima dajem dohranu. Veza između sokolara i ptice postojaće samo ako oni love zajedno, jer ptice to rade sa svojim parovima u prirodi. Eva sa mnom deli posao, dom, hranu i život. Iako izgleda opasno, ona se sa mnom mazi i uživa u pažnji", završava kroz smeh Hani.

Srbija ima dugu tradiciju lova sa pticama koja doseže do srednjovekovnih dinastija Nemanjića i Brankovića. Sokolarstvo, kao drevna evropska veština, pod zaštitom je UNESCA i svake godine održavaju se skupovi i takmičenja.

  • NS

    23.07.2014 06:57
    Tehnika
    Svaka čast, baš zanimljivo!

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja

Pavlov ne bi bio iznenađen: Psi nas razumeju

Nova studija o moždanim talasima, objavljena u časopisu "Current Biology", ukazuje na to da slušanje imena njihovih omiljenih igračaka kod pasa aktivira memoriju za objekte sa kojima su povezani.