Dupliran broj visokoobrazovanih u Srbiji

Međunarodni dan pismenosti obeležava se danas, a podaci govore da je u Srbiji oko 850.000 stanovnika bez dana škole ili sa nekoliko razreda osnovne.

Međunarodni dan pismenosti obeležava se danas, a podaci govore da je u Srbiji oko 850.000 stanovnika, ili nešto manje od 14 odsto populacije, bez dana škole ili sa nekoliko razreda osnovne.

Rezultati popisa iz 2012. pokazali su da je broj nepismenih ljudi u Srbiji prepolovljen u odnosu na popis iz 2002. godine i sada ih ima oko 165.000, od kojih više od 80 odsto čine žene. Nepotpunu osnovnu školu ima oko 677.000 stanovnika Srbije ili 11 odsto, a 2002. bilo ih je više od milion.

S druge strane, sa visokim obrazovanjem u Srbiji je nešto više od 650.000 stanovnika što je skoro 11 odsto, za razliku od 2002. kada je bilo 6,52 procenta. PISA istraživanje (najveća međunarodna provera postignuća učenika) pokazalo je ipak da učenici u Srbiji postižu rezultate ispod proseka.

Stručnjaci upozoravaju da naši đaci ne poznaju dovoljno gramatiku, pravopis i da im je leksički fond siromašan. Među mladima je izražena upotreba žargonizama i stranih reči, posebno anglicizama.

Organizacija UN za obrazovanje, nauku i kulturu proglasila je 8. septembar za Međunarodni dan pismenosti 1967. godine, sa ciljem da se istakne važnost čitanja i pismenosti u životu svakog pojedinca i društva u celini. Obrazovanje, odnosno puna pismenost odraslog stanovništva, i danas je u razvijenim zemljama jedna od osnovnih tema, jer globalizacija svetske ekonomije zahteva pismene radnike, odnosno preovlađujući je broj radnih mesta koji traže dobro obučenu i obrazovanu radnu snagu.

Lingvisti podsećaju da je u razvijanju jezičkih navika važna uloga škole, roditelja i naglašavaju da je obrazovanje jedan od sigurnijih puteva za izlazak iz krize. Prema definiciji Projekta međunarodne pismenosti odraslih, pismenost se definiše kao - prozna pismenost (razumevanje i korišćenje informacija dobijenih iz tekstova), dokumentaciona pismenost (informacije koje se nalaze u različitim formularima) i kvantitativna pismenost (razumevanje, na primer, izveštaja o stanju na računu u banci, određivanje poreza, kamata...).

  • mile

    08.09.2013 11:42
    Stari sistem obrazovanja treba da odgovara zbog stanja u društvu. Decenijama su fakulteti bili institucije za učenje knjiga napamet i instant uhlebljenje u javnim preduzećima za one koji završe. Gde to ima u razvijenom svetu da završiš fakultet, baciš diplomu u ormar i ti si svoje naučio? I dan danas imate po akadamijama nauka razne ratne huškače koji sada imaju status nedodirljivih polubogova.
  • Zoran02

    08.09.2013 10:27
    diplome
    Kada je Toma grobar diplomirao,a Velja Ilić magistrirao.Onda mora da se povećao jer su mnogi zavšili razne političke fakultete.
  • ZoranNS

    08.09.2013 09:52
    Neznanje upakovano u zvučne diplome
    Neznanje upakovano u zvučne diplome i titule. Problem je što imamo masu ljudi sa kupljenim diplomama, ali je veći problem što je URUŠENO POVERENJE u sistem obrazovanja, što vlasnike diploma smatramo "varalicama", kupcima "papira" koji nam otvara vrata za tamo za gde po znaju nismo.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija