Razvodom od partnera, razvode se od dece

Kom roditelju će zajedničko dete biti povereno posle razvoda i kakvi će biti naknadni porodični odnosi, najbolnije je i najznačajnije pitanje u vezi sa razvodom, iako zakon nalaže da to uvek bude "u najboljem interesu deteta".
Razvodom od partnera, razvode se od dece
Foto: Pixabay

U slučaju razvoda braka ili prestanka vanbračne zajednice, kada partneri imaju zajedničku decu koja su maloletna, pored odluke da se brak razvodi, sud donosi odluku i o tome kom roditelju se deca poveravaju na staranje, zatim model daljeg vršenja roditeljskog prava, način daljeg viđanja deteta, kao i visinu mesečnog izdržavanja deteta.

Svi sporovi o starateljstvu nad decom zasnivaju se na Konvenciji o pravima deteta i našem Porodičnom zakonu. Pitanja starateljstva nad decom su u ovim pravnim aktima vrlo uopšteno regulisana, pa je sudska praksa vrlo značajna za donošenje krajnje odluke o starateljstvu nad detetom. Međutim, pre donošenja odluke kome će dete pripasti, sud mora da sagleda mnoge činjenice, kaže za 021 Tijana Jakovljević, portparolka Osnovnog suda u Novom Sadu.

"Činjenice koje su značajne za presuđenje sud dobija na prvom mestu saslušanjem stranaka odnosno roditelja. Ali sud ne može samo na osnovu toga doneti presudu i zato je značajna uloga tima iz Centra za socijalni rad, koji obavljaju razgovore sa članovima porodice koji daju svoje mišljenje sudu o tome kome bi trebalo poveriti vršenje roditeljskog prava, kao i na koji način je najbolje da se održavaju dalji kontakti drugog roditelja sa decom. Vrlo često bivši supružnici nisu zadovoljni mišljenjem stručnog tima Centra, pogotovo kada su njihovi odnosi poremećeni i kada su u velikoj meri prisutne emocije", kaže ona.

Međutim, iskustva Udruženja "Očevi" iz Novog Sada pokazuju da se prvi problemi u borbi za starateljstvo nad detetom javljaju upravo u Centru za socijalni rad, koji po pravilu prednost daje majkama, kaže za 021 predsednik tog udruženja Dejan Pavlović.

"U našem udruženju imamo slučajeve da očeve zapravo niko nije ni saslušao u Centrima za socijalni rad, a sud traži mišljenje Organa starateljstva iz Centra. Ranije je Organ starateljstva imao ovlašćenje da odredi ko će vršiti roditeljsko pravo i na koji način. Sada je to drugačije definisano, te Organ ima nadležnost da proceni da li su roditelji sposobni za vršenje roditeljskog prava i koji će model daljeg odnosa roditelja i dece biti, ali ne mogu da predlažu koji će roditelj biti vršilac tog prava. Tu odgovornost ima samo sud. Međutim, nama se često dešava da sud i Centar prebacuju odgovornost sa jednih na druge i da se po brakorazvodnim papirima vidi da Centri upravo predlažu oca ili majku", ističe Pavlović.

Prema poslednjim informacijama, u Srbiji trenutno ima 116.000 samohranih roditelja, a 80 odsto od tog broja su žene. Ovaj podatak govori da u praksi majke češće dobiju starateljstvo nad decom nego očevi. Dejan Pavlović, objašnjava da deca najčešće pripadnu majkama jer su se one izborile za emancipaciju, zbog čega je sa druge strane odgovornost na očevima da porade na sebi i svojim roditeljskim sposobnostima, kako bi se procenat dece koja pripadnu očevima povećao.

U situacijama kada jedna stranka nije zadovoljna mišljenjem Centra za socijalni rad, ili posumnja u kompetencije drugog roditelja, ima mogućnost da traži sudsko medicinsko veštačenje. Zatim sud sagledava postojeće činjenice u postupku, utvrđuje ima li osnova za to i odobrava sudsko veštačenje. Svetlana Ivanović Kovačević, sudski veštak i psihijatar iz Kliničkog centra Vojvodine, za 021 objašnjava na koji način utvrđuje da li je neko podoban roditelj.

"Naš posao se sastoji u proceni roditeljske sposobnosti, koji je roditelj podobniji za samostalno starateljstvo nad detetom, uzimajući u obzir osobine ličnosti roditelja, njegove obaveze, vaspitne sposobnosti, emocionalnu bliskost sa detetom, uzrast deteta, značajnost da bude u svakodnevnom kontaktu sa jednim od roditelja, zatim želje i potrebe samog deteta. Mi praktično tražimo rešenje koje je u najboljem intersu dece u jako traumatičnoj situaciji kao što je razvod", objašnjava ona.

Ako je neko loš partner, ne znači da je loš roditelj

U toku samog sudskog spora oko starateljstva nad decom, često se dešava da supružnici pribegavaju raznim manipulacijama kako bi učesnike u procesu uverili u svoju sposobnost vršenja roditeljskog prava. Koliko je sudu zapravo teško prilikom brakorazvodnih parnica i sporova o starateljstvu nad decom, i šta se sve tokom suđenja dešava, govori Tijana Jakovljević.

"U praksi postoje najrazličitiniji problemi pogotovo u situaciji kada nema sporazuma bivših partnera, odnosno kada se brak razvodi tužbom jednog od supružnika. Imamo procesne poteškoće, neodazivanje na poziv suda, prijavu pogrešnog prebivališta, pa sve do onih suštinskih problema koji su vezani za loše odnose stranaka. Oni često na najrazličitije načine pokušavaju da iznesu pred sud loše kvalifikacije za svog doskorašnjeg partnera sa kojim imaju decu. U tim situacijama netrpeljivost i mržnja idu do te mere da se ponekad iznose činjenice koje mogu štetiti interesu njihove zajedničke dece", kaže Jakovljević.

Kada nastanu ovakvi problemi, pored suda i Centra za socijalni rad, glavnu ulogu imaju upravo sudski veštaci, koji sa profesionalne tačke gledišta sagledavaju činjenično stanje i utvrđuju ima li manipulacija informacijama, pa ponekad i manipulacijama sopstvenog deteta.

"Najčešći problem je pokušaj prikazivanja roditelja kao socijalno podobnog, zatim forsiranje i pripremanje dece za situaciju veštačenja, gde često roditelji vrše emocionalnu ucenu svoje dece. A najčešća pozadina tih situacija je nerazjašjena partnerska relacija roditelja koji ne razmišljaju o svom detetu i tome koliko mu štete, nego vode rat među sobom", kaže za 021 sudski veštak Svetlana Ivanović Kovačević.

Ona za 021 objašnjava da roditelji često istrumentalizuju svoju decu i svoje supružnike lažno optužuju za različite oblike nasilja nad decom. Onda uporedo mora da se veštači parnični postupak i krivični postupak.

"Teško je gledati decu koja su vezana za roditelje i podjednako ih vole, pa iako znaju da njihova porodica više nikad neće biti ista, u sebi žele da mama i tata budu srećni. U zapadnom svetu su roditeliji svesniji svoje krivične i moralne odgovornosti ako emiconalno instrumentalizuju decu, dok kod nas roditelji nemaju tu svest. Nama se često dešava da čujemo molbe dece da kažemo roditeljima da prestanu da ih ucenjuju i da im pričaju loše o drugom roditelju. Deca ne umeju da lažu i ne mogu dugo da drže nametnutu priču, i mi to veoma lako primetimo", ističe ona.

  • Mirjana

    21.01.2020 18:57
    Nasilje nad detetom
    Moj sadašnji partner ima trenutno jako velike probleme sa vidjanje svoje dece bivsa supruga je uputila niz laznih optuzbi na racun supruga i sve u njegovu propast zadnja poseta dece 19.1zavrsila se tako sto je ona poslala dete sa otecenim zubom a onda po vracaju dece optuzila ga da je izvrsio nasilje nad decom trenutno je u pritvoru 30.dana vestacenje tek za 3.2 a on do tad ni kriv ni duzan zatvoren molim za pomoc zelim da sve dam u javnost
  • Ana

    11.12.2018 11:28
    Nasilje i manipulacija
    Pobegla sam od tzv jos muza(opstruise razvod) nasilnika u Sigurnu kucu sa detetom od 3 godine. Gde smo boravila 6 meseci, kada sam resila da presecem psihicko, seksualno ...fizickim maltretiranjem posle prvih batina.I visegodisnjih pretnji da ce da me ubije.
    Dobio je vidjanje deteta u kontrolisanim uslovima. Kako je opasan manipulator , lazov, ucenjivac..sve sto sam ja zelela za dobrobit deteta okrenuo je protiv mene .Izlagao je sudu. Centar za socijalni rad u Zemun zbog njegovog laganja i manipulacije trazio je moje i njegovo vestacenje. Znaci ..za sta Centri postoje?? Em nas je oterao u Sigurnu kucu, em sam duzna nasilniku na noge da po ovoj zimi vodim dete na sat vremena 200km svake nedelje da ga vidi. I jos centar ne ume da mi kaze da li mogu po mestu prebivalista da biram Centar. Ovaj komentar sudskog vestaka me malo smirio..Najstrasnije je sto nasilnici rade sta hoce i niko im nista ne moze a zene i deca zive kao u zatvoru i u strahu.
  • sanja

    19.03.2018 17:49
    Неопходно мењати
    судски сам вештак(,дечији психолог) ивећ око 2 деценије. Још увек не разумем смисао
    "стручног налаза" и мишљења радника Центра за соц. рад,људи који нити имају времена нити су компшетентни за стручну процену лучности и родитељске подобнсти,што и мало вештака може квалитетно урадити.Искуство је најбоља школа).Зашто се не уведе обавеза да те процене раде само вештаце са искуством и лиценцирани.

    Овако има свега,осим праве стручне обраде.
    вештаци су склони корупцијама,даље _ вештаче децу тимови од по 3 стручњака,заплашену и узрасно неспремну да у 1-2 сусрета пуспоставе квалитетан однос са 3 одрасла и најчешће "уштогљена " доктора од којих се и родитељи плаше,а о деци не говорим.
    Што ли ће у тиму психијатри и неуролози када су у питању разводи и поверавања и очигледно је да су сви неуролошки здрави,а о проблемима који их прате може се рећи само да су доказ да нису стене него људи,који осећају, и жале.А када друге (обично дете) злоупотребљавају за освету другом партнеру, стручна особа када то препозна- треба,у интересу детета да инсистрира да се таквом родитељу дете даје на виђење само у контролисаним условима и то у присуству оног другог, нормалног и доброг родитеља.
    Ово што пишем може неко узети као свој дисертацију или преточити у законску форму,али нема везе- биће на корист малој деци,чије судбијне зависе од доброте одраслих.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti