Bolan završetak 2015. na berzama

Akcije na svetskim berzama završile su 2015. godinu u minusu, čemu su "kumovali" usporavanje kineske privrede, stimulativne mere u evrozoni, grčka kriza, podizanje kamatnih stopa u SAD i kriza na tržištu sirovina.
"Po isteku godine koja je počela tako obećavajuće, tržišta završavaju 2015. na najslabiji mogući način", izjavio je analitičar kompanije Spredeks, Konor Kembel. Londonski indeks akcija FTSE 100 je danas na zatvaranju oslabio za 0,5 odsto na 6.242 poena, pariski KAK 40 za 0,7 odsto na 4.643 poena, frankfurtski DAX 30 za 1,1 odsto na 10.743 poena, a Euro Stoxx za 0,4 odsto na 3.276 poena.
 
Na valutnim berzama, evro je oslabio na 1,092 dolara sa 1,093 dolara koliko je sinoć vredeo u Njujorku, dok je dolar pao na 120,41 jena sa 120,52. Kada je reč o američkim akcijama, njujorški indeks Dau Džons je na zatvaranju oslabio za 0,7 odsto na 17.603 poena.
 
Evropske i američke berze su na početku 2015. uživale u rekordnom trgovanju, koje je bilo podstaknuto očekivanjima da će Evropska centralna banka (ECB) najaviti program kvantitativnog labavljenja. U martu 2015. godine, ECB je lansirala 1.100 milijardi evra vredan paket podsticaja, s ciljem podizanja potrošačkih cena u evrozoni, a u okviru ovog programa ECB je počela sa otkupom državnih obveznica, u mesečnom iznosu od 60 milijardi evra najmanje do septembra 2016. godine.
 
Investitori su se, medjutim, kasnije unervozili zbog neizvesnosti u pogledu toga da li će američka Uprave federalnih rezervi (Fed) doneti odluku o prvom podizanju referentne kamatne stope za poslednjih deset godina. Fed je u decembru okončao neizvesnost i podigao troškove zaduživanja, zahvaljujući rastu poverenja u ekonomski oporavak SAD. Ekonomsko usporavanje Kine je, takodje, uzdrmalo tržišta ove godine, uzrokujući sunovrat vrednosti sirovina, čiji je Kina najveći potrošač.
 
Cene nafte su pale zbog prekomernih globalnih zaliha i ponude, pa je tako cena nafte tipa "brent" prošle nedelje skliznula na 11-godišnji minimum. Tržišta su, takodje, bila pometena grčkom finansijskom krizom, koja je završena tako što je zvanična Atina u julu prihvatila trogodišnji, 86 milijardi evra vredan paket pomoći od Evropske unije, zahvaljujući kom je izbegla izlazak iz evrozone.
 
Autor: Tanjug

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija