Zatvor bolje zarađuje od mnogih preduzeća

Upravnik Niškog zatvora Aleksandar Grbović rekao je da je taj zatvor u protekle tri godine doživeo pravi preporod - pre tri godine račun je bio blokadi, dug je iznosio milion evra, plate za osuđenike kasnile su 14 meseci, a danas ostvaruje značajne prihode i proizvodi praktično sve, od "igle do lokomotive".
Prema njegovim rečima, zaposleni i osuđenici posebno su ponosni na rezultate koje postižu u poljoprivredi i stočarstvu. "Imali smo u 2015. godini preko 2.000 svinja, preko 50 grla krupne stoke, 10.000 tovnih pilića i oko 2.000 koka nosilja od kojih smo dobili oko 400.000 jaja. Proizvodnja mleka povećana je na 500 litara dnevno, a sa novih 40 junica, povećaćemo je naredne godine na 1.000 litara dnevno", kazao je Grbović.
 
On je dodao da osuđenici obrađuju trenutno oko 300 hektara zemlje, od kojih je 1,5 hektara pod plastenicima i staklenicima, kao i da se svaki pedalj zemlje navodnjava. "U staklenicima, plastenicima i na otvorenom proizveli smo prošle godine oko 200 tona povrća, 300 tona kabaste i 300 tona zrnaste hrane za stoku", rekao je Grbović i dodao da Zavod proizvodi sve što je potrebno za ishranu osudjenika i da se značajne količine hrane prodaju na tržištu. Pored hrane, dodao je, osuđenici proizvode i odeću i nameštaj za potrebe niškog zavoda, ali i za potrebe drugih zatvora.
 
"Prošle godine u odeljenju konfekcije sašiveno je više od 7.000 pari radnih odela i osuđeničkih uniformi, 1.600 kompleta posteljina, 3.000 jastuka, više stotina peškira i zaštitnih prsluka. Napravljeno je i 350 kreveta za osuđenike i 3.000 dušeka", istakao je Grbović. Konstrukcije za plastenike, stražarske kućice, vrata, kapije, metalne stepenice, parkovski mobilijar, boksovi za tov stoke, kuhinjski elementi i košnice za pčele, samo su deo proizvoda koje osudjenici izradjuju za potrebe Zavoda i po narudžbini drugih firmi.
 
Grbović je rekao da skoro ne postoji proizvod koji osudjenici ne mogu da proizvedu u stolarskoj radionici, a pravi raritet predstavljaju grbovi izrezbareni u drvetu i šahovski kompleti sa izrezbarenim figurama. "Ti proizvodi završavaju uglavnom kao poklon visokim stranim zvaničnicima. Engleska kraljica dobila je kao poklon grb koji je ovde izrezbaren, a parijarh Irinej dobio je izrezbareni štap", naveo je Grbović.
 
Prema njegovim rečima, u niškom zavodu u toku je rekonstrukcija pogona u koji će biti preseljene štamparija i konfekcija, a u protekle dve godine kompletno su renovirana dva paviljona, crkva, teretana i motel na Malom Jastrepcu koji je poslednjih 10 godina bio van funkcije. Kompletno je uredjena i vojna ekonomija u Medoševcu koju je Zavod dobio na korišćenje 2014. godine. Zavod je otvorio i vulkanizersku radnju koja donosi ustanovi prihode, ali i uštede od 400.000 dinara na godišnjem nivou, rekao je Grbović.
 
Načelnica Službe za obuku i upošljavanje niškog Kazneno-popravnog zavoda Valentina Krstić rekla je da je od oko 1.350 osudjenika, svakodnevno angažovano oko 600. "Osuđenici nam se svakodnevno javljaju sa idejama šta bi mogli da rade. Na njihovu incijativu je napravljena farma zečeva i pokrenut je uzgoj cveća u staklenicima", kazala je Valentina Krstić i dodala da osudjenici pre uključivanja u odredjeni posao obavezno prođu obuku i dobiju sertifikat. Ona je rekla da je obuka uglavnom za zanimanja koja su tražena na tržištu rada - za zavarivača, stolara, metalostrugara, pekara.
 
Autor: Beta

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija