U regionu niče čak osam novih aerodroma

Region će ove godine postati bogatiji za veći broj infrastrukturnih objekata u vazdušnom saobraćaju, čak osam aerodroma, pri čemu u tome ipak prednjači Hrvatska, piše hrvatski portal "Poslovni dnevnik".

Do kraja godine će u rad biti pušten novi aerodrom Zagreb kapaciteta pet miliona putnika, što je investicija vredna više od 330 miliona evra.

Ove godine bi trebalo da počnu radovi i na aerodromu na Rabu. Iako se radi o realativno malom ostrvu u severnom Jadranu, najavljuje se da bi taj aerodrom trebalo da ima kapacitet od 200.000 putnika godišnje, što je na nivou aerodroma Rijeka. U aerodrom na Rabu planirano je da se uloži do 60 miliona evra.

Dok Hrvatska već ima primat u vazduhoplovnoj infrastrukturi sa ukupno devet operativnih aerodroma - sedam međunarodnih aerodroma, Aerodrom Brač i Vazdušno pristanište Mali Lošinj, region prilično zaostaje, ocenjuje "Poslovni dnevnik".

Slovenija ima dva ozbiljna uzletišta, BiH aerodrome u Sarajevu i Mostaru, a postoje uzletišta u Banjaluci i Tuzli, dok Srbija ima zapravo samo Beograd iako pokušava da revitalizuje i Niš. Zanimljiv projekat je napravljen i u Kraljevu, navodi portal.

Crna Gora ima turističku vazduhoplovnu luku u Tivtu i poslovnu u Podgorici. Makedonija je obe svoje zračne luke, Skopje i Ohrid, dala u koncesiju turskom operateru TAV-u.

Zanimljivo je da sve te zemlje planiraju da ove godine krenu u nove investicije. Bosna i Hercegovina planira da napravi aerodrom u Bihaću, Srbija na Čeneju i Užicu, Makedonija u Štipu, a Crna Gora u Nikšiću.

Kako procenjuje portal Ex-Yu Aviation News, projekat u BiH biće opterećen hipotekom neuspeha zračne luke u Trebinju, u koju je uložen milionski iznos u izradu dokumentacije i konsultantske usluge, a godinama se nije krenulo s mrtve tačke.

Lokalne vlasti Bihaća planiraju da ulože milion evra u projekat, a očekuje se novac i od kantonalnih i državnih vlasti. Većinu novca ipak bi trebalo da osigura strateški partner, a priča se o tome da bi moglo da se radi o investitoru iz Turske.

Pokrajinska vlada Vojvodine želela bi da pretvori postojeće sportsko-poljoprivredno uzletište na Čeneju u komercijalni aerodrom koji bi služio, primarno, za čarter, teretne i niskobudžetne letove. Ali, budući da je lokacija samo 70-ak kilometara udaljena od beogradskog aerodroma Nikola Tesla, postavlja se pitanje njegove prave svrsishodnosti.

Srbija planira da primarno revitalizuje, uglavnom za istu svrhu kao i na Čeneju, uzletište u Užicu koje je, zbog tadašnje vojne namene, teško stradalo u NATO-ovim udarima 1999. godine. Procenjuje se da će za to trebati 19 miliona evra, a obnova bi mogla da bude završena ove godine.

Crna Gora želi da u Nikšiću, na prostoru zapuštenog rezervnog aerodroma JNA, stvori svoj treći međunarodni aerodrom. Zasad je u projekat uloženo 1,6 miliona evra, a ukupni će joj kapacitet biti 200.000 putnika.

Makedonija u Štipu želi da napravi svoj glavni teretni aerodrom, a radovi će početi kad se završe metereološke studije. Koncesionar će i u ovom slučaju biti TAV, zaključuje "Poslovni dnevnik".

Autor: Tanjug

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Mali: Srpska ekonomija raste uprkos izazovima

Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas na prolećnom zasedanju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Grupacije Svetske banke da srpska ekonomija raste, uprkos izazovima.

Smanjene devizne rezerve NBS

Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da su bruto devizne rezerve na kraju marta ove godine bile 24,9 milijardi evra, što je u odnosu na kraj prethodnog meseca smanjenje za 89,3 miliona evra.