Kupovinom u Mađarskoj sačuvamo i pola plate?

Građani na severu Vojvodine godinama odlaze u susednu Mađarsku u kupovinu hrane, garderobe, a pogotovo kućne tehnike. Mnogi tako uštede i pola mesečne plate.

Nekada u Mađarsku zbog kupovine tehnike i krupnih stvari, danas i u najobičniju nabavku osnovnih namirnica. Tako bismo najjednostavnije mogli da opišemo navike ljudi sa severa Vojvodine. Oni koji ne odu u Mađarsku, tu istu robu kupuju na subotičkom buvljaku.

Kupci kažu da je mađarska roba mnogo jeftinija, a prodaju se i suhomesnati proizvodi, testa i hemija. Dodaju da je roba uglavnom iz Mađarske, osim tekstila koji stiže i iz turske i drugih krajeva. “Ispod žita” u našu zemlju ulazi gotovo sve, od sireva, suhomesnatih i mlečnih proizvoda, do slatkiša, pića, kućne hemije, odeće. Primera radi, čajne kobasice koje su iz Mađarske stigle na tezge subotičkog buvljaka koštaju 700 dinara, što je za 300 dinara jeftinije nego u Srbiji.

Niko od trgovaca na subotičkom buvljaku nije bio raspoložen da stane pred kamere B92 i objasni da li robu koju prodaju ovde na pijaci nabalja u Mađarskoj ili u našoj zemlji. Ipak, u nezvanično u razgovoru su rekli da vikendom čak i ljudi iz Mađarske dolaze  u Suboticu kako bi kupili mađarsku robu.

Pre nego stigne na pijačne tezge, sva ta roba mora da prođe carinsku kontrolu. Za robu u vrednosti do 100 evra, građani ne plaćaju porez na granici. “Vrlo čest slučaj je da imamo u jednom vozilu četiri putnika, recimo dve porodice, po dva člana, to je 400 evra. Za te pare može dosta toga da se kupi. Daću vam jedan podatak. Prošle godine na ulasku u Srbiju bilo je milion i po putnika, po sto evra, to vam je povlastica 150 miliona evra. Naravno, nisu oni svi uvozili tu robu, ali da je i samo pola, to je već 75 miliona evra povlastica”, kaže Slobodan Ninković izUprave carina na graničnom prelazu Horgoš.

Robu, koju uvoze u Srbiju, putnici prethodno prijavljuju na izlasku iz Mađarske. Ako njena vrednost prelazi 170 evra, imaju pravo na povraćaj poreza od 27 odsto. Potrebno je da na mađarskoj granici overe formular za povraćaj poreza i novac podignu prilikom sledećeg dolaska u Mađarsku. I pored uštede koju time ostvaruju, pojedinci pokušavaju dodatno da uštede prikrivanjem robe na ulasku u Srbiju.

“Prošle godine smo imali na izlasku iz zemlje deviznih prekršaja u vrednosti od 640.000 evra, bilo je dosta carinskih prekršaja, u smislu garderobe, tehničke robe i tako dalje. To je roba koja je sakrivena i roba koja je neprijavljena”, rekao je Ninković. Dok sever Vojvodine po robu odlazi u obližnji Segedin, jugoistočna Srbija kupuje u Bugarskoj, a južna u Makedoniji.

Autor: B92

  • Burazer

    02.02.2016 09:38
    Kućnu hemiju obavezno kupujem na pijacama, čak i ovde u Novom Sadu, na Kvantašu. Sve je mnogo povoljnije!
  • Jovan

    01.02.2016 15:00
    Em bolje i kvalitetnije,em jeftinije,a mi smo poljoprivredna zemlja,samo po Vučiću i njegovim satelitima,nama je on sve i ministar poljoprivrede i guverner i šef policije,privrede...
  • Ilija

    01.02.2016 02:57
    sta znaci ova recenica
    Ipak, u nezvanično u razgovoru su rekli da vikendom čak i ljudi iz Mađarske dolaze u Suboticu kako bi kupili mađarsku robu.

    sta to znaci?

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Mali: Srpska ekonomija raste uprkos izazovima

Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas na prolećnom zasedanju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Grupacije Svetske banke da srpska ekonomija raste, uprkos izazovima.

Smanjene devizne rezerve NBS

Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da su bruto devizne rezerve na kraju marta ove godine bile 24,9 milijardi evra, što je u odnosu na kraj prethodnog meseca smanjenje za 89,3 miliona evra.