Prljavi ples Đokovićevih protivnika

Nije prošlo ni mesec dana od pokušaja da se vodeći svetski teniser dovede u vezu sa navodnim nameštanjem rezultata, a mediji su ponovo pokušali da psihološki destabilizuju našeg asa.

Piše: Živan Lazić

Posle turnira u Indijana Velsu izvesno je da će (od) ove sezone Novak Đoković imati jake protivnike na teniskim terenima, ali, ništa manje ambiciozne, i izvan terena. Bilo je dovoljno da se uobičajena protokolarna izjava nakon pobede na turniru ne poklopi u svakom detalju sa preovlađujućim stavom, pa da mediji izlože našeg asa pravoj medijskoj torturi.

Nagrade na turnirima

A prvi reket sveta je samo, nakon što je direktor turnira nespretno načeo temu o opravdanosti iste visine nagrada za igrače i igračice, na pitanje novinara odgovorio da "veoma ceni napore i dostignuća teniserki u borbi za svoja prava, ali da su zainteresovanost publike i posete uočljivo veće za tenisere, te bi stoga možda mogli imati nešto više nagrade". Dodao je Novak da mu je prvi trener bila žena i da poštuje specifične napore teniserki neophodne u ostvarivanju sportske karijere.

Mogao bi naš teniser izjavu sa ponosom okačiti na sajt koliko je izbalansirana, sa razumevanjem za sve aktere u "belom sportu", pa, ipak, reagovali su bivše vodeće igračice Bili Džin King i Martina Navratilova, najzaslužnije za, manje-više, ravnopravno nagrađivanje tenisera i teniserki. Teže je razumeti istup Mareja, a ponajteže Kris Evert, nekadašnje kraljice, i po igri i po izgledu, teniskih terena, koja je u Novakovoj izjavi videla "velike kulturošloške razlike i balkanski rezon promišljanja".

Priča o nagradama je stara decenijama, započeta iniciranjem Bili Džin King da osnuje WTO, udruženja teniskih profesionalki, te iste, 1973. godine pobedom nad 28 godina starijim Bobijem Rigsom, jednim od vodećih igrača između dva svetska rata, sa 6:4, 6:3 i 6:3. Turnir USA open je momentalno reagovao i izjednačio iznos nagrada za oba pola. Kasnije su to učinili četiri najača turnira, poslednji Vimbldon tek 2007. Godine.

Sve manje su uvažavani argumenti muške strane da igraju na tri dobijena seta (žene na dva), da je interes publike za njihova takmičenja neuporedivo veći... Teniserke su argumentaciju ugradile u od tih dana sve aktuelniju priču rodne ravnopravnosti i uspele da se izjednače, ali ne baš u svim turnirima. Jednostavno, takmičenjima koja su počela kao isključivo muška, a takva je znatna većina, nije lako naći i za ženski segment priredbe moćne sponzore, pri tome poštujući osnovno marketinško pravilo da novi ne remete marketinški motiv postojećim sponzorima muškog, osnovnog, segmenta nadmetanja.

Previše superioran

Zanimljivo je da su najveći Novakovi rivali Rodžer Federer i Rafael Nadal bili odmereniji i realniji. Rodžer je ukazao na činjenicu da organizatorima turnira nije lako ostvariti tako striktno postavljen zahtev, te da igračice spram kolega po pravilu imaju više prihoda od sponzorskih ugovora. Španski teniser je, pak, ukazao na drugi razlog zašto Đokovića stavljaju na tapet. Desetak godina je snažno rivalstvo tri igrača dovodilo publiku na tribine, uvećavalo uplate na kladionicama, "ali je poslednjih sezona Novak superioran, možda i previše".

Ostavićemo po strani, bar ovom prilikom, idelogiju rodne ravnoprovnasti koja se sve više i sve uspešnije nameće, i to u prilično trivijalnoj verziji, do mere da postaje - formalno ili ne formalno - obavezujuća, a i minimalno neslaganje se doživljava kao jeres, te nesaglasni strigmatizuju. Nadalovo ukazivanje vodi nas direktnije do novca u tenisu, čija deoba je bitan razlog napada na svetskog, a našeg asa.

Stotine miliona dolara

Đoković je već 192 nedelje čelni na listi ATP, a prošle godine je samo od nagrada inkasirao 21,2 miliona dolara i sa ukupno 97,1 milion je na drugom mestu finansijske liste, zaostajući samo 700.000 za prvim, sedam godina starijim, Federerom, a nadmašujući Nadala za 21, četvrtog Mareja za čak 54 miliona evra.

Peti i šesti na listi su teniski penzioneri Sampras i Agasi, a treći, poslednji Amer među 20 najplaćenijih je Rodik na 13. poziciji, neposredno iza Hjuita, jedinog Australijanca. Na aktuelnoj bodovnoj rang listi Marej je treći, Izner je 13, dok aktivnih vrhunskih tenisera iz zemlje "kengura" nema ni na vidiku.

Nije tajna da Anglosakosonci, rodonačelnici tenisa, bolno doživljavaju težak pad. Nekada su bili toliko superiorni da su se smatrali teniskim svetom za sebe. Mi stariji se sećamo koliko su Lejver, Emerson, Rouč i Njukomb od 1960. do 1973. bili nadmoćni pa nije teško shvatiti frustraciju Australijanaca, u čijem Devis timu danas nema niti jednog igrača anglosaksonskog porekla.

Ameri su se duže održali, Konors, Agasi i Mekinro bili su dostojni takmaci Bjorgu, Lendlu i Bekeru, ključnoj trojci koja je prekinula dominaciji anglosaksonske aristrokratije, a Pit Sampras je dugo bio svetski lider, sa čak 302 nedelje na prvom mestu ATP liste. Ali, već petnaestak godina sa druge strane Atlantika stižu samo drugorazredni igrači, dok kolo vode i kajmak (novac) skidaju Federer, Nadal, Đoković...

Stoički izdržati udarce

Nije teško uočiti da je među svim pobrojanima jedino Đoković sa istoka Evrope. Lendl je i dok je igrao za Čehoslovačku živeo u SAD, potom je i promenio državljanstvo u američko. Drugi istočnjaci, tipa Kafeljnikova ili Safina, trajali su kratko i doživljavaju su se kao uspešni epizodisti.

Novak je prvi koji je korenito promenio geografsku mapu najboljih. Istina, kako dolazi iz ubogo siromašne zemlje, prihodi od sponzorstava mu nisu u skladu sa igračkim statusom, a daleko su od Federerovih, procenjenih na 450 miliona evra.

Ipak, i na ovom planu se stvari menjaju, pa je krajem 2012. godine Novak postao teniski adut njujorške kompanie MGI, specijalizovane za martketinško poziciniranje estradnih, sportskih i medijskih zvezda. Prve dve godine nije bilo očekivano, u poslednje dve sezone ima krupnijih pomaka nabolje. I to je, izgleda, bio signal da se na prvi reket posebno motivišu ne samo sportski rivali, već i mediji, pre svega britanski.

Počeli su prošle godine upornim zapitkivanjem o odnosima sa Federerom, potom aludiranjem da Boris Beker navodno nema pravo da pomaže Novaku. Nisu izostale ni pakosne izmišljotine da se najbolji svetski igrač loše odnosi prema dobavljačima lopti na turnirima. Pokazalo se da je u pitanju bilo tek pipkanje terena, traženja slabih tački.

Đoković je reagovao dostojanstveno i realno. Proređeni su dolasci oca i strica, čiji su stavovi mogli češće iritirati (zapadnu) javnost. Ipak, napadi nisu prestali, naprotiv, počeli su u Melburnu, nastavljeni su u Indijana Velsu. Nadal je i precizirao zašto.

Izvesno je da se ovde neće završiti. Biće sve žešći, intezivniji i prljaviji. Upravo na ove poslednje Novak mora biti najpripremljeniji, onoliko koliko i takmičarski za rivale motivisane da kidišu upravo na najboljeg. Takva je sudbina velikih; na njih se udara sa svih strana, često  nedozvoljenim sredstvima, pa i ispod pojasa.

Posle Melburna i Indijana Velsa nema osnova očekivati da na većini drugih turnira ove sezone bude drugačije; svetski, a naš šampion mora biti spreman na teniske mečeve, ali i na podmetanja izvan sportskih terena.

  • Ema

    29.03.2016 12:01
    Bas zanimljivo vidjenje teniskog sporta, bolje kazano teniske industrije. Po obicaju, Zivan raspolaze jakim argumentima i stvari sagledava iz razlicitih uglova. Shvatili smo da tenis nije samo reketom prebacivanje loptice preko mreze, vec podrazumeva i razvija snazne licnosti sposobne da izdrze nadmetanja na terenu, ali i igre van terena...
  • Anominus

    29.03.2016 03:35
    Jadan nas Nole, srpski sin i ponos nas... Dajte da se organizujemo, da prikupimo neki dinar za Noleta, da mu se nadje. Nije mu lako.
  • VR46

    29.03.2016 00:12
    Bravo za tekst .
    Nažalost , u svim sportovima se obrće ogroman novac (ova "industrija" je verovatno odmah iza industrije oružija i farmaceutske industrije) ...
    Drži se No1e !

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui

Sistem trovačnice

Sećam se početaka roditeljstva – svaka je odluka imala izbor a svaki izbor imao je dobre i loše strane.

Legija na Filozofskom

Zlokobna je slika mladića u majici sa likom Legije na Filozofskom fakultetu. Zlokobna, ali ne i iznenađujuća.

Izborna frka: Klupa za Đurića

Možda bi se neko začudio što gradonačelnik prolaskom kroz finiš Novosadskog polumaratona nije zaključio nedelju u kojoj ga je svuda bilo. No, nije to za čuđenje.

Siromašna provincija plaća potrebe Beograda

Najavljeni su novi izbori za Beograd. Mada se opozicija još nije nedvosmisleno izjasnila hoće li učestvovati, po svemu sudeći građani prestonice će 2. juna ponovo zaokruživati listiće.

Izborna frka: Sasvim stara priča

Posle četiri godine došlo je vreme da vam se autor ovih redova poveri. Ukoliko ste sujeverni, razumećete. Ukoliko niste, biće vam bezveze, što je takođe u redu.

Imate li komentar?

Pre izvesnog vremena pročitala sam članak koji se poziva na izjavu Džulije Roberts koju je dala tokom jednog intervjua.

Nekad se ŠTA?

Najčešće u šali dodam ono "nekad se lepo znalo" aludirajući na one generacije kojima je sve novo loše i nakaradno, a sve staro je valjalo.

Naprednjački ktitori Limana

Lutali su limanski vernici decenijama kroz blokove kao kroz pustinju, tražeći zaklon od socijalističkog betonskog đavla. Obećano mesto čekali su strpljivo, a onda su došli oni - naprednjački ktitori.

Reko mi Saša sa interneta

Tumarajući učmalim hodnicima interneta neretko naletim na smeće koje ljudi razvlače kao dokaz neke užasne nepravde koja se nad njima sprovodi.