Obolelo i srpsko zdravstvo

Nije prošlo ni pola godine kako je za dva procentna poena umanjen doprinos za zdravstveno osiguranje, a naše ambulante su uočljivo skromnije snabdevene neohodnim potrošnim materijalom.

Piše: Živan Lazić

Mada je prelaz na elektronsku komunikaciju između šaltera za prijavu i lekara pojednostavilo i skratilo administrativne procedure pri lečenju, pacijenti Doma zdravlja "Novi Sad" se ovih dana suočavaju sa nizom sitnih nedaća koje mogu otežati i produžiti lečenje.

U pitanju je uočljiv nedostatak potrošne opreme, što u kombinaciji sa umanjenjima prava po osnovu obaveznog zdravstvenog osiguranja, čini pojedine preglede nedovoljnim, te laboratorijske analaze i snimke ograničeno upotrebljivim.

Specijalnog rendgen materijala nema već duže vreme, pa su, s obzirom na internu povezanost, snimci upotrebljivi samo lekarima iz Doma zdravlja, ali ne moraju biti i za slučaj da pacijent lečenje mora nastaviti u Pokrajinskoj bolnici, s obzirom da dve zdravstvene institucije nisu međusobno umrežene. Potrebno je da se izda u elektronskoj formi i da u bolnici mogu kompatibilnim komjuterom pročitati snimak. Pošto je nestašica odgovarajućih štampanih obrazaca, slično je i sa nalazima laboratorijskih izveštaja. Može se desiti da u bolnici ponovo vadite krv ili dajete urin radi analize.

Primeri jesu trivijalni, ali imaju realne posledice. Pacijenti aktuelne nevolje dovode u vezu sa umanjenjem izdvajanja za osiguranje pre pola godine, sa 12 na 10 osto ukupne bruto zarade, pa je zdravstveni fond još siromašniji nego što je bio. Uočljivo je da bolesnik teže, ispostavlja se i uz sve češći dodatak ličnog novca, ostvaruje pravo na lečenje.

Pri analizi krvi se ustanovljava samo nivo osnovnog holesterola, ne selektivno za svaki tip. Pojedine usluge, kao što je utvrdjivanje stanja provodljivosti nerava, su se do pre tri, četiri godine pružale u Domu zdravlja, sada samo na Klinici za neurologiju u Pokrajinskoj bolnici, i to nakon višemesečnog čekanja na red. U salama za fizijatrijsko vežbanje uočljiv je manjak opreme, a trenažeri su često primereni zastarelim terapijskim metodama. Na prvi pogled se vidi da nema nove, naročito ne modernije opreme i savremenijih aparata.

I u farmaceutskom segmentu zdravstva pacijenta dočekuju iznenađenja. Dok su standardni lekovi za pritisak, pouzdani ali malo zastareli, pokriveni obaveznim zdravstvenim osiguranjem, novije lekove bolesnici lično sufinansiraju 50 ili, čak, 75 odsto pune cena leka. Pri promeni naočara bolja i kvalitetnija sočiva se dobijaju tek pri dioptriji iznad plus šest, dok je pre nekoliko godina ta granica bila upola niža.

  

Umanjenja prava pacijenata su uticala da opadne promet lekova, pa su se apoteke, kojima je i ranije prodaja pomoćnih preparata i pomagala bio znatno profitniji segment poslovanja, još više orijentisale na prodaju raznih vitamina, specifičnih napitaka ili pelena za starije. Stoga ne iznenađuje da je u svakoj većoj apoteci više šaltera za kupovinu pomoćnih lekova, nego onih na kojima se uz recept podižu medikamenti.

Uostalom, sada se u apotekama mogu naći i ono što se donedavno prodavalo u samoposlugama, recimo četkice za zube. Time i apoterkarke sve više liče na prodavačice.

Naravno, najveće su promene u stomatološkim ordinacijama. Sem za pojedine kategorije pacijenata, sve usluge zubara se naplaćuju u punom iznosu, odnosno već skoro devet godina su izvan sistema obaveznog zdravstvenog osiguranja. Ako je uteha, ostaje pravo pacijenta da mu stomatolog izvadi zub, ako bi izostanak ove intervencije bolesniku ugrozio život.

Zanimljvo je da je narod krupno umanjenje prava prihvatio ravnodušno, a tokom nekoliko izbornih kampanja niti jedna stranka, pa ni one navodno levo orijentisane, nisu pred birače izlazile sa programom koji bi ovu vrstu zdravstvenih usluga vratio u režim obaveznog osiguranja. Teško je razumeti da u inače stalnoj besparici zdravstvenog fonda, vlast za dva procentna poena umanjuje visinu doprinosa za zdravstvo, istovremeno uvećavajući penzioni doprinos takođe za dva procentna poena. Praktično, novac iz zdravstva je preusmerila na penzije.

Kako u Srbiji, usled demografskog kolapsa, stanovništvo ubrzano stari, prirodno je da su i potrebe za zdravstvenim uslugama sve češće. Istovremeno je, međutim, i sve teže dobiti punu, pravovremenu i kvalitetnu zdravstvenu uslugu. Teško da ima boljeg pokazatelja da kvalitet života, bar kada je reč o najširem sloju stanovništva, rapidno opada.

  • Nisam zombi glasač

    10.05.2016 09:16
    Ma, rade neprijatelji protiv ovog naroda - samo tako!
  • ddzex

    10.05.2016 08:24
    Jedan od razloga zasto ljudi treba da pobegnu iz ove zemlje je iz razloga ako se teze razbole ovde im se lose pise. Na zapadu takvi ljudi se cesto i izlece a ovde obicno umru zbog naseg propalog zdravstva.
  • hana

    10.05.2016 07:41
    gb
    Kada bi se manje kralo i koristilo drzavno za svoje potrebe, a uz to naplacuje kao da je njihovo privatno, bilo bi bolje. Ali drzavna sredstva i oprema u korist sopstvenih ciljeva su se pokazali najbolje. Dokaz su i imovina i moc onih koji prave razliku izmedju svojih i nicijih pacijenata. Nadjite da li ima neki dr specijalista u KCV da nije takav. Eto vam posla.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui

Novosadska parking balvan revolucija

Ponekad klizite ulicama i najmanje gledate na put pred vama. Nadate se, iščekujete, usporavate, kao da ćete zaskočiti prazan prostor. Vi ste lovac na slobodno parking mesto.

Sistem trovačnice

Sećam se početaka roditeljstva – svaka je odluka imala izbor a svaki izbor imao je dobre i loše strane.

Legija na Filozofskom

Zlokobna je slika mladića u majici sa likom Legije na Filozofskom fakultetu. Zlokobna, ali ne i iznenađujuća.

Izborna frka: Klupa za Đurića

Možda bi se neko začudio što gradonačelnik prolaskom kroz finiš Novosadskog polumaratona nije zaključio nedelju u kojoj ga je svuda bilo. No, nije to za čuđenje.

Siromašna provincija plaća potrebe Beograda

Najavljeni su novi izbori za Beograd. Mada se opozicija još nije nedvosmisleno izjasnila hoće li učestvovati, po svemu sudeći građani prestonice će 2. juna ponovo zaokruživati listiće.

Izborna frka: Sasvim stara priča

Posle četiri godine došlo je vreme da vam se autor ovih redova poveri. Ukoliko ste sujeverni, razumećete. Ukoliko niste, biće vam bezveze, što je takođe u redu.

Imate li komentar?

Pre izvesnog vremena pročitala sam članak koji se poziva na izjavu Džulije Roberts koju je dala tokom jednog intervjua.

Nekad se ŠTA?

Najčešće u šali dodam ono "nekad se lepo znalo" aludirajući na one generacije kojima je sve novo loše i nakaradno, a sve staro je valjalo.

Naprednjački ktitori Limana

Lutali su limanski vernici decenijama kroz blokove kao kroz pustinju, tražeći zaklon od socijalističkog betonskog đavla. Obećano mesto čekali su strpljivo, a onda su došli oni - naprednjački ktitori.