Potrebna dodatna istraživanja o tome da li je meso opasno

Ministarstvo zdravlja saopštilo je večeras da je dodatnim istraživanjima potrebno utvrditi koje količine određenih vrsta mesa i mesnih prerađevina mogu da budu opasne po zdravlje građana.
Ministarstvo zdravlja saopštilo je večeras da je dodatnim istraživanjima potrebno utvrditi koje količine određenih vrsta mesa i mesnih prerađevina mogu da budu opasne po zdravlje građana.

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) saopštila je ranije danas da mesne prerađevine - kao što su slanina, šunka i kobasica, mogu da budu uzrok razvoja raka.

"Za sada ne postoje zvanične preporuke SZO po ovom pitanju, jer je navedeno istraživanje samo deo procesa koji zahteva dodatna ispitivanja javno-zdravstvenih rizika. Identifikacija bilo kog faktora koji može biti kancerogen, zahteva dalju procenu rizika po zdravlje", navodi se u Ministarstvu.

Dodatnim istraživanjima je potrebno utvrditi nivo rizika u datim okolnostima, odnosno koje količine i kolika izloženost eventualno može biti opasna po zdravlje građana, ističe se u saopštenju tog ministarstva koje će nastaviti i dalji da prati razvoj situacije. Ministarstvo zdravlja ističe da sa velikom pažnjom prati najnovija istraživanja, koja sprovodi Agencija za istraživanja o raku (IARC).

Agencija je svrstala obrađeno meso, poput viršli i šunke, u prvu grupu, zajedno sa duvanom, azbestom i dizel isparenjima, za koje postoji "dovoljno dokaza" da mogu da izazovu rak. U izveštaju SZO navedeno je i da govedina, jagnjetina i svinjetina mogu da budu deo zdrave ishrane i izvor proteina i vitamina, ali samo u umerenim količinama. IARC je utvrdio postojanje veze sa rakom creva, ali i veze sa rakom pankreasa i prostate, navodi se u saopštenju. Mesne prerađevine su sve mesne namirnice koje su prošle proces soljenja i hemijske obrade da bi im se produžio rok trajanja. Mesu se neretko dodaje više od 100 aditiva i poboljšivača ukusa i razni hormoni.

Kad se sve sabere, problem, izgleda, nije toliko u samom mesu, koliko u njegovoj tehnološkoj obradi koja podrazumeva usoljavanje, fermentaciju, dimljenje, dodavanje konzervansa i pojačivača ukusa. Većina procesuiranog mesa sadrži svinjetinu ili junetinu, katkad i piletinu, iznutrice, krv.

"Meso ima značajnu ulogu u ishrani i njegovo potpuno proterivanje sa trpeze moglo bi da ima loše posledice po zdravlje. Ono što predstavlja rizik su nitrati i hemikalije koje se dodaju pri njegovoj obradi. Mnoge studije su pokazale povezanost između konzumiranja mesnih prerađevina i karcinoma digestivnog trakta, pre svega želuca. Zato je preporuka da se mesne prerađevine svedu na minimum, najbolje da se uopšte ne konzumiraju", kaže za Novosti profesor dr Branko Jakovljević, specijalista za ishranu Instituta za higijenu pri Medicinskom fakultetu u Beogradu.

Docent dr Velimir A. Marković, koloproktolog iz Klinike za digestivnu hirurgiju Kliničkog centra Srbije, kaže da je učestalost karcinoma creva povećana i da u Srbiji od ove vrste raka oboleva čak 46 na 100.000 stanovnika.

Koliko su za to krivi meso, a naročito mesne prerađevine, teško je reći jer u složenom, do kraja još nerazjašnjenom mehanizmu nastanka karcinoma, ishrana i voda učestvuju sa četiri do 10 odsto. "Suvomesnati proizvodi, kao što su slanina, pršuta i kobasice se suše, a poznato je da u dimu postoje kancerogeni agensi, ali je činjenica da su se početkom 19. veka, kada nije bilo frižidera, ti proizvodi više jeli, pri čemu su stope obolevanja i umiranja od karcinoma bile značajno manja nego sada. Veći problem je izgleda u raznim hemikalijama koje se dodaju prerađevinama, koje su "noviji izum", da bi one imale ukus i trajnost. SAD su imale registar za rak još 1900. godine i tad je od karcinoma umiralo 50 od 100 hiljada stanovnika, a najmasovnije ubice su bile infektivne bolesti kao što je Te-Be-Ce. Sad se od tuberkuloze gotovo i ne umire, ali je stopa mortaliteta od raka krajem 20. veka iznosila 200 na 100.000 stanovnika, a u Srbiji je 2012. godine dostigla 300 umrlih na 100.000 stanovnika", kaže profesor dr Slobodan Čikarić, predsednik Društva Srbije za brorbu protiv raka.

Veterinar Miroslav Stojšić, nekadašnji načelnik Republičke veterinarske inspekcije, kaže da ako hoćemo zdravo meso na trpezi, moramo da imamo dobru regulativu i da zabranimo kancerogene aditive koji se dodaju mesnim prerađevinama.

  • Kuvar Sremac

    27.10.2015 09:59
    Narode ovo se predominatno odnosi na meso koje se proizvodi i koristi u EU, USA, Canadi ...
    Ovo istrazivanje se sprovodilo samo na industrijske preradjevine koje se hemijski prerade pre nego sto krenu u masovnu upotrebu. Virsle, pastete, salame pa cak i ta njihova slanina (Danish beacon) su pune razne hemije kako bi proizvod mogao duze da stoji u frizideru (ne zamrzivacu) bez kvarenja. U ostala mesa se upumpava emulzija vode i hemije iz istog razloga arome (dimljena aroma) i zbog tezine.
    https://www.youtube.com/watch?v=z6Me5NsHTXc
    https://www.youtube.com/watch?v=aZ5TKYSJqe0
    https://www.youtube.com/watch?v=2NzUm7UEEIY
    E sad, ako pogledamo da se u razvijenim drzavama strogo vodi racuna koliko se djubreta upumpava u meso i sta ide na trziste za ljudsku upotrebu onda se treba istinski zapitati sta se radi sa mesnim preradjevinama u srbiji gde bilo kakav nadzor ili inspekcija ne postoje.

    Jezivo!

    Ono sto mogu da preporucim ostalim gradjanima je da kupuju (ako i kako mogu) domace preradjevine od proverenog proizvodjaca (malo je takvih kod nas ali nadju se) jer je to najbolje resenje. Mene ne moze niko od tih vajnih strucnjaka da ubedi da su domace kobasice dimljene na tri dima opasne po zivot ili da su uzrok raka debelog creva kao sto me ne mogu ubediti da su domaca slanina i sunka koje su u salamuri odlezale 8+ nedelja i odimljena na najmanje 4 dima isto tako stetna. Uvek imajte na umu da ne treba u nicemu preterivati i da se konzumacija mesa svede na normalnu kolicinu. Gibajte vise, jedite umereno, zdravo i nemojte se opterecivati previse raznim clancima iz medija.
    Ja sad odoh da spremim sta mi treba za 29-ti.





  • Čitalac

    27.10.2015 01:49
    Pogrešan naslov
    Istraživanja i dokazi su VEĆ pokazali da ove vrste mesnih prerađevina nose rizik od kancera (svrstane u 1. grupu, zajedno sa duvanom - treba li više objašnjavati).
    Izjave iz našeg Ministarstva zdravlja su opšte mesto o tome da su potrebna dodatna istraživanja, da bismo znali više (?). Nažalost, ovako sročene izjave samo unose sumnju u jasan i utemeljen stav eksperata WHO.
    Kako će, uostalom, narod Srbije bez kobasica? To nam je glavna briga, a za zdravlje ko te pita.
  • hahaha

    26.10.2015 22:02
    Ceo svet prihvatio cinjenice, a ovi mudro$€ri pominju da treba “jos istrazivanja“ tj. jos prostora za Mafijevjca i ostale tajkune sa kojima su u dilu i koji od aflatoksina pa preko mesa truju decu i narod.
    Upisite na Google samo “WHO meat cancer“ pa proverite kako svestki medji izvestavaju o ovom.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija