Kad je strana čokolada ukusnija od duplikata u Srbiji

Velike kompanije pod istim brendom prodaju i hranu nižeg kvaliteta, ali to u EU nije nelegalno sve dok je na omotu proizvoda tačno opisan njen sastav.
Da li se zbog toga može govoriti o tržištima Evropske unije koja su "evropska kanta za đubre", gde su udruženja naših potrošača smestila i Srbiju?
 
Ovih dana je Češka opet podbunila duhove o zemljama Evropske unije drugog reda, kojima su tako namenjeni i proizvodi EU drugog reda. Zato je češki ministar poljoprivrede Marijan Jurečka naredio izradu studije o kvalitetu hrane, koja bi trebalo da bude završena do juna. Taj dokument će, kako reče, biti iskorišten u kampanji za promenu pravila Evropske unije.
 
To je priča koja se svake godine iznova podgreva. Jednom iz Praga, drugi put iz Slovačke, pa onda Mađarske, ili Hrvatske.
 
Predstavnici različitih udruženja potrošača u Srbiji i naše tržište doživljavaju kao kante za đubre.
 
"Napokon, dobijamo Nacionalni savet za bezbednost hrane, odnosno za kontrolu rizika, koji će ozbiljnije voditi računa o zdravlju i bezbednosti potrošača u Srbiji", rekao je za Sputnjik predsednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije Goran Papović.
 
Na pitanje da li znamo kakav je kvalitet hrane u Srbiji i šta kod nje kontrolišemo, on kaže da su pravilnici faktički do te mere izlobirani da iole ozbiljnija kontrola kvaliteta hrane zahteva njihovu promenu. "Imamo mi i sada pravilnik, ali kada god ste pitali Ministarstvo poljoprivrede šta je ispitivalo, šta je povučeno, taj podatak niste dobili", konstatovao je Papović.
 
Opšte je poznato da postoje različiti nivoi kvaliteta iste robne marke koja se plasira na različita tržišta, konstatuje i predsednik Pokreta za zaštitu potrošača Srbije Petar Bogosavljević i zato smatra da je na svakoj zemlji da rešava taj problem na svoj način. "Mi imamo problem sa sistemskim rešenjima koja su svesno kreirana da omogućavaju veliki deo ovih anomalija", ocenio je Bogosavljević za Sputnjik.
 
On smatra da je zloupotreba kad proizvođač dovodi potrošače u zabludu time što pod robnom markom koja je prepoznatljiva po višem nivou kvaliteta, prodaje manje kvalitetnu robu. Ali to je naš problem što kroz odredbe koje imamo u Zakonu o zaštiti potrošača nismo predvideli rešenje kojim bismo to onemogućili, izričit je Bogosavljević. Pravilnik o deklarisanju, označavanju i reklamiranju je u velikoj meri usklađen sa regulativom u EU, pa sada postoji i obaveza potpunijeg deklarisanja proizvoda, ali se, kako je ocenio, nedovoljno primenjuje.
 
Bogosavljević je upozorio da je Srbija napustila sistem u kojem je inspekcija imala veća ovlašćenja i veći obim kontrole bezbednosti i kvaliteta hrane u prometu. Odgovornost za to preneta je na proizvođača, ali nismo, kaže, uspostavili drugi mehanizam da proverimo koliko taj proizvođač, koji je deklarisao određeni nivo kvaliteta, poštuje to što je navedeno u deklaraciji. A u EU je upravo u tome stvar. Proizvođač je, kako god se zvao, i šta god još proizvodio, zaštićen dok god analiza njegovog proizvoda odgovara onome što o njemu piše u deklaraciji.
 
Kada uporedite, na primer, sastav najpoznatije evropske čokolade, koja se prodaje u Srbiji, sa dva najpoznatija srpska brenda, on bi se mogao nazvati sličnim. Ona evropska čak ima više kakaa od domaćih. Kritike na račun poznate kravice, međutim, odavno stižu iz novijih članica EU, ali i domaćih sladokusaca koji kažu da joj ukus nije isti kada je kupite tamo na zapadu Evrope, ili na njenom istoku. Ali to nije nikakvo merilo.
 
Šire čitajte na portalu Sputnjika.
  • Potrosac I

    06.03.2017 08:32
    Spasa nam nema...
    Nije poenta u izboru onoga sta ces kupiti, da jeftino dobijes kvalitet, vec da je ono sto kupis istog kvalita kao i u drugim drzavama. Kod nas kupljene cokolade su sladje, deterzenti slabije peru ves, omeksivaci su razvodnjna vodica oporog i ruznog mirisa, deterdzenti za posudje osteciju kozu, cipele propustaju vlagu, brasno skoro uvek ima plesniv miris, secer se pretvara u neku tecnost a ne u braon karamel......a mi nismo tehnolozi da bi znali, barem po deklaraciji, na kojoj istina ne pise da je proizvod zakinut za bitan elemenat koji ga cini ONAKVOM, kakav treba da bude. Kontrolne kuce vise ne postoje ili ne rade onako kako su nekada radile. Standardizacija nam je odavno ukinuta. Ostaje nam da ili placamo preskupo losu robu pod etiketom prave bez obzira koliko to moze biti i opasno po naze zdravlje a za to niko ne odgovara ili da se snalazimo sa kupovinama iz inostranstva. I tu treba biti veoma obazriv jer neke zemlje u okruzenju su u slicnoj situaciji kao mi iako su cak i clanice EU.
  • Deks

    05.03.2017 21:20
    @Limanac - U Nemačkoj ima na desetine vrsta paradajza i paprike u ponudi u prosečnoj samousluzi, svakog dana i u svako doba godine (iz Holandije, Španije, Italije ali i domaći...). Među njima ima izuzetno ukusnih i onih manje ukusnih, ukus paradajza i drugog povrća a i voća zavisi od sorte i načina gajenja a ne u kojoj zemlji se gaji. I to možete kupiti u prodavnici gde i ostale prehrambene namirnice, ne morate posebno ići na pijacu. Nešto jako bitno - tamo su samousluge u mestu od samo nekoliko hiljada stanovnika identične po veličini i asortimanu robe u velikim gradovima poput Berlina. A kod nas na primer imate u Novom Sadu velike samousluge svetskog nivoa i zatim stotinama kilometara dalje imate mesta čak i gradove sa samouslugama koje nude mnogo manji asortiman i to robe koja je manje kvalitetna. Zar nije to mnogo važniji problem kod nas jer zadire u kvalitet života stanovnika manjih mesta i ravnomerni razvoj zemlje?
  • Samo iz Madjarske

    05.03.2017 20:11
    Kozmetika, suhomesnati proizvodi, sirevi, cokolade, sokovi, alkohol - samo u Madjarskoj ili na pijaci (iz Madjarske).

    Razlika u kvalitetu ogromna. Cenu ne gledam, iako je i to faktor.

    Ne znam zasto se Slovaci bune. Oni su isto trziste kao i Madjarska.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Pritvor zbog pranja novca za troje uhapšenih

Viši sud u Beogradu danas je odredio pritvor do 30 dana okrivljenima P.D, D.P. i A.S. koji se terete za udruživanje radi vršenja krivičnog dela i pranje novca, saopštio je taj sud.