Srbija dobila u leđa od Francuske

Pokušaj da se četiri srpska kulturna dobra - manastiri Pećka patrijaršija, Dečani, Gračanica i Bogorodica Ljeviška - preimenuju u kosovska, predstavlja najflagrantnije kršenje međunarodnog prava i neprimeren pokušaj da se podrže oni koji žele da izbrišu svaki trag srpskog vekovnog postojanja na Kosovu, kaže zamenica pomoćnika ministra za multilateralu Slađana Prica.

Pokušaj da se četiri srpska kulturna dobra - manastiri Pećka patrijaršija, Dečani, Gračanica i Bogorodica Ljeviška - preimenuju u kosovska, predstavlja najflagrantnije kršenje međunarodnog prava i neprimeren pokušaj da se podrže oni koji žele da izbrišu svaki trag srpskog vekovnog postojanja na Kosovu, kaže zamenica pomoćnika ministra za multilateralu Slađana Prica.

- Prvi pokušaj da se srpska kulturna baština preimenuje u kosovsku je bio u Sevilji 2009, drugi 2010. u Brazilu, a ovo je treći. Nije prošlo do sada, a neće ni ubuduće - kaže Prica. Na 35. redovnom godišnjem zasedanju Komiteta za svetsku baštinu u Parizu, Prica je kao predstavnik države imala jedan minut da prisutne ubedi da je taj predlog "neprimeren i sramotan".

- Predlog je podneo sekretarijat Komiteta, ali je na njih vršen stravičan pritisak. Među onima koji su u tome prednjačili je Francuska, a zatim i Švajcarska, Švedska, Australija. Vodili smo žestoku diplomatsku borbu, a i sam ministar Jeremić je lično telefonom razgovarao s mnogim svojim kolegama - kaže Prica.

Udarac od Francuske

- Francuzi bolje od svih znaju vrednost naših manastira i njihovih fresaka. Ne samo zbog Jelene Anžujske, već i zbog činjenice da su upravo francuski eksperti nekoliko vekova unazad prolazili kroz Srbiju, čistili otomanski malter kojim su freske bile premazane i nosili ih u Evropu. Oni vrlo dobro znaju da to nisu ni albanski manastiri, ni albanske freske - kaže Slađana Prica.
Ona navodi da je od jednog broja zemalja procurila informacija da SAD, iako nisu članice Komiteta, učestvuju u svim pregovorima i da su angažovali tim eksperata kako bi taj predlog prošao.
Argumenti onih koji su predložili "preimenovanje" srpske kulturne baštine uglavnom su išli u smeru da je veliki broj zemalja priznao nezavisno Kosovo, da Srbija nema pravo da se stara o tim dobrima, kao i da je reč o kosovskom nasleđu.

U lobiranju smo imali snažnu podršku Ruske federacije, Kine, Brazila, Egipta, Južnoafričke Republike, Malija, Etiopije, Nigerije. - Osim istorijskog nasleđa, veoma je važno što je ovde reč o živućim manastirima u kojima postoji sveštenstvo, monasi. Uspeli smo da se izborimo da kao takvi oni ne mogu biti pretvoreni u muzeje, što je bila ideja predlagača - kaže Prica.

  • janko

    03.07.2011 19:40
    @Bosanac
    stvarno je istina ono: pao bosanac sa desetog sprata i ostaomziv.... pitanje: kako to.... odgovor: pao je na glavi.... medjedoljubac, ovo nije nick, to je moje pravo ime....
  • Bosanac

    03.07.2011 17:15
    @Hjanko
    Od medvjeda barem priroda ima koristi, a od tebe vala nema nikakve. A sve ostalo što pišeš (baljezgaš) po sajtu samo govori o tebi, tj. govori o tvom položaju u hranidbenom lancu, da ti pomognem: ti si lešinar.
    Umalo zaboravih, ajde počni već jednom koristiti samo jedan nick.
  • janko

    03.07.2011 06:11
    @Bosanac
    medjedoljubac, pa zar ti nisu rekli SRBI (Marjan, Ljuba, Abadon, мире, sale novosadjanin, Lusi Ns, Marko NS) sve. ali, to je tesko pojmljivo za tebe.a ti i kada se slikas sa medjedima i saljes sliku dnapises na nju: da se zna, onaj u sredini to sam ja

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Zašto je sve manje vrabaca u Srbiji?

Populacija vrabaca u Evropi, ali i Srbiji se smanjuje, mada kod nas to smanjenje još nije alarmantno, rekla je predstavnica Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije Nataša Jančić.