Samo futoški kupus ima kontrolnu markicu

Ipak, prema njegovim rečima, kontrolnu markicu koja obeležava takve proizvode za sada ima samo futoški kupus.

"Sistem upotrebe kontrolnih markica za proizvode koji imaju oznaku geografskog porekla počeo je da se primenjuje od novembra prošle godine i za sada je izdato 33.000 komada tih kontrolnih markica za futoški kupus", kazao je on.

U pripremi su, kako je dodao, markice i za leskovački ajvar, za markice za sjenički kravlji sir se pregovara sa mlekarama iz Sjenice, a pregovori za obeležavanje markicama su u toku i za homoljski kravlji sir i sremski kulen.

Po njegovim rečima, potrošačima će prisustvo te markice, čije izdavanje odobrava Ministarstvo poljoprivrede, značiti sigurnost da je to baš proizvod sa određenim geografskim poreklom, koja ima određene specifičnosti. "Sada se pola kupusa u Srbiji prodaje kao futoški, a sve pršute su zlatiborske, a to urušava reputaciju tih proizvoda i proizvođača", kazao je Raketić.

On je ocenio i da bi proizvodi sa oznakom geografskog porekla, kao i u zemljama Evrope, mogli koštati od 10 do 15 odsto skuplje nego oni koji nemaju tu oznaku. "Problem predstavlja i to što Srbija nema dovoljno sertifikovanih proizvođača koji bi mogli da proizvode te zaštićene poljoprivredne proizvode", kazao je Raketić i dodao da zbog toga Ministrastvo poljoprivrede pokušava da subvencijama pomogne uvođenje sertifikata.

Raketić je najavio da Ministarstvo poljoprivrede priprema izmene Zakona o zaštiti geografskog porekla u saradnji sa Zavodom za zaštitu intelektualne svojine, kako bi se omogućila veća kontrola, odnosno ko će, kako i šta kontrolisati vezano za geografski zaštićene proizvode, ali i omogućiti jasnije procedure registracije proizvoda sa geografskim poreklom.

Među proizvodima koji su u Srbiji dobili oznaku geografskog porekla su i pirotski kačkavalj, leskovački ajvar, zlatarski sir, sjenički sir, sremski kulen, homoljski med, bermet vino, užička slanina, ariljska malina, rtanjski čaj.