Pčele umeju da računaju i da prepoznaju lica

Pčele su sposobne za apstraktno razmišljanje - umeju da računaju i da prepoznaju lica, zaključak je istraživanja koje je sprovela francuska naučnica Oror Avarges-Veber sa Univerziteta nauke u Tuluzu.
Pčele su sposobne za apstraktno razmišljanje - umeju da računaju i da prepoznaju lica, zaključak je istraživanja koje je sprovela francuska naučnica Oror Avarges-Veber sa Univerziteta nauke u Tuluzu.

Iako im mozak nije veći od glave čiode, pčele imaju "odličan vid i izuzetno pamćenje", navela je mlada naučnica koja je za svoj rad o ovim insektima dobila L'Oreal-Unesko nagradu za žene u nauci, koju godišnje dobija pet najuspešnijih naučnica u svetu.

Ona je uspela da dokaže da se pčele ne rukovode isključivo instinktom. Testovi, sprovedeni u prirodi, pokazali su da pčele "prilagođavaju svoje ponašanje u zavisnosti od okruženja i prethodnih iskustava".

Dosad se smatralo da je sposobnost povezivanja raznih elemenata svojstvena isključivo ljudima i nekim majmunima. "Često se misli da samo veliki majmuni poseduju inteligenciju, ali to nije tačno", istakla je Avarges-Veber.

Francuska naučnica će sada pokušati da shvati kako pčele uspevaju da obave kompleksne radnje sa samo milion neurona (poređenja radi, ljudi imaju 100 milijardi neurona).

Ona namerava da dalje istražuje u nekoliko smerova, u nastojanju da otkrije da li mozak pčele ima efikasniju metodu tretiranja informacija od ljudskog mozga i da li je moguće da se jedan isti neuron koristi za obavljanje različitih funkcija.

Istraživanje Avarges-Veber o kongnitivnom funkcionisanju pčela moglo bi da pomogne i u boljem razumevanju rada ljudskog mozga, kao i da utiče na razvoj veštačke inteligencije.

Iako se njen rad, realizovan u okviru doktorske teze, neposredno ne odnosi na zaštitu ove vrste koja je sve više ugrožena, Avarges-Veber se nada da će on "skrenuti pažnju javnosti na potrebu da se pčele zaštite tim pre što je reč o inteligentnim insektima".

Toksični molekuli pesticida "ne ubijaju direktno pčele, ali negativno utiču na njihov nervni sistem", objasnila je francuska naučnica. "Njihovo pamćenje slabi, one se gube u prostoru i prestaju da razlikuju mirise", upozorila je ona.

Prve studije o pčelama objavljene su početkom XX veka. Austrijski etolog i Nobelovac Karl fon Friš prvi je odgonetnuo "jezik pčela": da bi ukazale na izvor hrane drugim jedinkama, pčele izvode suptilan ples. Fon Friš je, takođe, dokazao da pčele umeju da razlikuju boje.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Zabava - Zanimljivosti

Mesec će dobiti svoju vremensku zonu

Bela kuća objavila je memorandum u kojem traži od američke svemirske agencije NASA da uspostavi novi standard za lunarne vremenske prilike do 2026. godine.