Posipanje ulica solju štetnije nego što se misli

Mnogi nisu svesni mana posipanja solju zamrznutih ili snegom zavejanih ulica zimi.

U osnovi, reč je o najobičnijem natrijum-hloridu, poput kuhinjske soli, ali s nekoliko hemijskih dodataka, pomoću kojih je takva so delotvornija u snižavanju temperature i otapanja snega i leda. I zaista funkcioniše, kao što podjednako dobro deluju i kalcijum, odnosno magnezijum-hlorid.

Kako bi bila delotvorna, po svakom kvadratnom metru zamrznutog ili zavejanog tla potrebno je 100 grama soli, a to onda znači da se svake zime po gradovima posipaju ogromne količine soli, i to sve bi bilo u redu kada bi se u svakom trenutku pazilo da se s njom ne preteruje.

A ne treba puno mašte da bismo shvatili koje bi mogle biti mane izbacivanja tolikih količina soli u naše okruženje. Ona šteti stablima, biljkama, nagriza fasade zgrada, spomenike, automobile, a nakon što se s ulica ispere, sve te ogromne količine soli odlaze u tlo, u najgorim slučajevima i u podzemne vodene tokove.

I da usled takvih stvari i ne trpi priroda, gomilaju se materijalne štete. Oni koji imaju psa, jako dobro znaju o kakvim agresivnim materijama je reč. Njihovi ljubimci šepaju kad naiđu na posoljeni deo pločnika, neretko im se šape izranjave pre nego što vlasnici reaguju. I jedino što im preostaje je da im šape ispiraju vodom u kadi ili, u najgorim slučajevima, da odu kod veterinara.

Potreba za solju se, inače, bitno smanjuje ukoliko se, u slučaju padanja snega, ulice na vreme očiste grtalicom. Ponekad u takvim slučajevima ulice uopšte nije neophodno soliti.

Svesni šteta koje so nanosi, u pojedinim opštinama u Nemačkoj su potpuno zabranili so na ulicama. Berlin, Hamburg i Minhen su so apsolutno zabranili na pločnicima i svim drugim površinama po kojima se kreću pešaci, što uključuje i stepenice.

Štutgart, pak, so dopušta isključivo u slučaju padanja kiše koja se ledi u dodiru s tlom. Umesto toga primenjuju pesak, šljunak, krečnjak ili drvenu piljevinu.

Svako od tih sredstava nekad ima veće, nekad manje prednosti. Šljunak, na primer, ne vole biciklisti nakon što se sve otopi. Piljevina je jako zgodna jer nakon otapanja može da se pokupi i kompostira.

Teme

SO
  • biciklista

    23.01.2017 16:58
    "Šljunak, na primer, ne vole biciklisti nakon što se sve otopi."

    kod nas se svakako ne moramo sekirati da će nam biti neprijatno. na nekim stazama šljunka i smeća ima tokom cele godine, kao na temerinskoj. uopšte ih ne čiste od snega, čak i kada se sve otopi ostane led kao sada na bulevaru oslobođenja... a so da je štetna, štetna je.
  • Millos

    23.01.2017 07:52
    Minhen
    U Minhenu imaju malo promisljen sisem. Samo autoput i glavne saobracajnice se ciste u potpunosti sa magnezijum... nesto. Trotoari i parking ulice sipaju rizlu i nabijaju valjcima. Imaju instalacije sa tim kamenjem. Kada se otopi skupljaju tu rizlu i vracaju tamo za sledecu zimu. Fora je da kada je temperatura -8 ne prave bljuzgu, nabijen sneg sa rizlom je sasvim dobar za voznju. Kada je temperatura u plusu onda tek ciste. Nisam siguran da je to ovde izvodljivo.
  • Novosadski

    22.01.2017 18:53
    Nazalost kod nas narod, kao i u mnogim drugim stvarima ne razmislja o dugorocnim posledicama nekih postupaka. Ono sto je jos tuznije to je cinjenica da se so forsira uglavnom kod privatnika sto drzavu mnogi kosta.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Zabava - Zanimljivosti