Piletina koju jedemo zapravo nema ukus piletine

Naučnici tvrde da je piletina nekad bila bogatog ukusa i veoma skupa, dok ova piletina koju jedemo danas zapravo nema ukus piletine.
Kako je postala dostupna svima, počela je sve brže da se proizvodi, a njen kvalitet je sve više opadao.
 
Godine 1923. bilo je potrebno 16 nedelja da se uzgoji savršeno pile teško jedan kilogram, a već 1933. godine je uzgajivačima bilo potrebno dve nedelje manje. Trend se nastavio, a naučnici tvrde da piletina koju danas jedemo uopšte nema ukus piletine jer se uzgajivači nisu bavili kvalitetom i ukusom, već su gledali njenu veličinu i boju.
 
Kanadski istraživači su 2005. godine uzgojili vrste pilića iz različitih razdoblja, a rezultati su pokazali da su pilići do četiri puta teži nego 1957. godine, bez obzira na to što su hranjeni na isti način.  Prosečna težina pilića u 2016. godini bila je 2,8 kg.
 
Naučnici ove razlike u veličini i težini smatraju dokazom genetskih manipulacija na njima. One su rezultat trenda "piletina budućnosti" koji je počeo 1948. godine. Farmeri u SAD-u su tada počeli da razvijaju piliće sa specifičnim ciljevima - da budu veći, deblji i da brže rastu. Rezultat toga je vrsta Arbor Acre, mešavina dva pobednika koji su postali deda i baka većine komercijalnih pilećih vrsta koje jedemo danas.
 
Masovna proizvodnja piletine za ljudsku ishranu podrazumeva držanje pilića u velikim hangarima na farmama pilića. Pilići se pre klanja drže u malom zatvorenom prostoru, u lošim uslovima, bez mogućnosti lutanja pa čak i pomeranja. Poenta preteranog hranjenja i manjka kretanja je da što pre dostignu "težinu za klanje" .
 
Iako su hormoni i steroidi u ovoj industriji zabranjeni javna je tajna da se redovno koriste antibiotici i sredstva za rast.
  • M

    11.01.2017 09:48
    Moja baka, koja je doživela 100 godina, imala je običaj da komentariše kako današnja piletina nema nikakav ukus u odnosu na piletinu koju je ona jela pre više decenija (odnosno, da se "oseća na koncentrat"), tako da ne sumnjam da u ovome ima dosta istine.
  • NS

    11.01.2017 08:33
    Soja
    Zanimljivo da se ovi komentari o pilićima prepisuju svakih par meseci a o kukuruzu, soji i ostalim GMO proizvodima se uopšte ne piše. Obzirom da se lakše poistovećujemo sa životinjama, nivo gađenja je veći, ali ono što se radi nad biljnim vrstama i što uveliko jedemo je ustvari mnogo gore.
    Ispada da vegani vode ovu planetu u (GMO) propast.
  • pa

    10.01.2017 19:25
    @vegani
    Najljubaznije vas molim da napustite planetu Zemlju kako ne biste dalje usporavali ljudsku evoluciju sa vasom nepravilnom ishranom. Pozdrav.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Hrana i piće

Zašto su kutije za picu četvrtaste a ne okrugle?

Posude za isporuku sveže pečene pice postoje najmanje od 19. veka, kada su napuljski pekari stavljali svoje proizvode u višeslojne metalne stvari poznate kao stufe, a zatim ih slali uličnim prodavcima