Zašto Rusi još uvek čuvaju balzamovanog Lenjina?

Stotu godišnjicu Oktobarske revolucije CNN je obeležio tako što je obišao balzamovano telo Vladimira Iljiča Uljanova, poznatijeg kao Lenjina, koji u mauzoleju na Crvenom trgu u Moskvi leži već 93 godine.

Sovjetski spektakl koji preživljava skoro ceo vek danas je krajnje strogo organizovan i kontrolisan.

Kada je 1924. godine Lenjin umro od posledica trećeg moždanog udara u 54. godini, sovjetski građani su u kilometarskim kolonama satima stajali na zimi kako bi mu odali poslednju počast. To danas nisu više kilometri, ali red je i dalje jako dug, iako se u njemu danas mogu čuti razni svetski jezici osim ruskog, dok ljudi prekraćuju vreme zafrkavajući se, razgledajući okolo i kako to već ide. Promenila se i procedura, koliko god da je jedna od glavnih moskovskih, ruskih, sovjetskih atrakcija dan-danas potpuno besplatna.

Nakon čekanja u dugačkom redu, posetioci prolaze kroz detektore metala, spuštaju se stepenicama u praktično kriptu obloženu savršeno ispoliranim kamenom oblika savršene kocke, gde se napokon nailazi na – njega.

Telo čoveka koji je promenio svet može da iznenadi koliko je relativno malo. Revolucionar je bio visok samo 165 centimetara, obučen je u besprekorno novo odelo, koje su mu navukli proletos, zaštićen je sa svih strana staklom otpornim na metke i, zbog veštog osvetljenja, telo mu je sasvim svetlo, skoro kao da blješti, u kontrastu s mračnom okolinom.

Vremena za proučavanje detalja nema. Čuvari posetioce stalno usmeravaju da se ne zaustavljaju u prolasku stazom u obliku slova "U". Zabranjen je razgovor, zabranjeno je fotografisanje, mobilni telefoni...

Kad se nakon kratkog obilaska posetioci opet nađu na prostranstvu Crvenog trga, ostanu zaslepljeni dnevnim svetlom.

Poslednje počivalište čoveka koji je pokrenuo revoluciju danas je, malo je reći, popularno turističko odredište i pod zaštitom je UNESCO. Ali, Lenjinov mauzolej možda i nije njegovo poslednje počivalište. Možda je pretposljednje.

Po Levadinoj anketi 58 odsto Rusa smatra da bi ga konačno trebalo sahraniti; većina smatra negde u okolini Kremlja, manjina da bi trebalo poštovati njegovu želju i sahraniti ga uz majku na groblju Volkovo kod Sankt Peterburga.

Uostalom, tamo odavno leži i njegova sestra. Pritom 78 odsto građana nipošto ne želi da se ukloni spomenik Lenjinu. Više od pola, tačnije 56 odsto ga još uvek vidi kao veliku istorijsku ličnost, a 20 odsto smatra da je zaista, iskreno pokušao da odgovori na nade naroda koji su očekivali i tražili bolju budućnost.

Samo 29 odsto ih smatra da je ili bio u gadnoj zabludi s komunističkim idejama ili da je Rusiju upropastio. Među takvima je prva Ruska pravoslavna crkva koja smatra da "s Crvenog trga treba ukloniti ostatke glavnog ubicu 20. veka".

Zašto se onda toliko ruskih građana danas s određenom nostalgijom seća SSSR-a? Pa i uspomene na Lenjina?

Ričard Lori, koji je napisao "Putin: Njegov pad i skori ruski pad", objasnio je za CNN da Lenjinovo trajno prisustvo Rusima pruža osećaj kontinuiteta kroz vrlo buran vek.

"S raspadom SSSR-a nije bilo puno fizičkog nasilja, ali je bilo jako puno kulturne štete. Deca su odrasla pevajući drugačiju himnu i pozdravljajući drugačiju zastavu od onih uz koje su im odrasli roditelji. Vrednosti ljudi sasvim su se preokrenule. Zato ima smisla zadržavanje mauzoleja", kazao je.

Oko toga se povremeno vodi žestoka politička bitka u Dumi. Posebno u godini stogodišnjice Oktobarske revolucije. Ruska pravoslavna crkva izvan Rusije pozvala je na uklanjanje njegovog tela s Crvenog trga u ime "pomirenja ruskog naroda s Bogom". Čak je tražila rušenje svih njegovih spomenika.

Ideje po istorijskoj osveti su najrazličitije. Protojerej Aleksander Lebedef, rektor Svetog preobraženja Ruske pravoslavne crkve u Los Anđelesu za CNN je rekao da bi Lenjina trebalo sahraniti po hrišćanskom obredu.

Ali, politika crkvu ipak ne pita. Čak je na tom pitanju na zid naleteo sam Vladimir Putin. Njegova Ujedinjena Rusija i Liberalna demokratska stranka ekscentričnog Vladimira Žirinovskog u Dumi su predložili zakon kojim bi se napokon Lenjin mogao sahraniti. Ali, naišli su na takav otpor komunista i dela čak i vladajuće većine da je Putin od toga odustao.

To što se godišnje samo na održavanje Lenjinovog balzamovanog tela troši čak 13 miliona rubalja, odnosno 200.000 dolara, pritom nije nikakav problem.

Koliko je bilo teško i problematično, i to sa naučnog gledišta, i koliko je to još i danas, očuvati Lenjinovo telo, dobro je opisao hrvatski portal "Express".

Primarni zadatak Centra za naučna istraživanja i metode proučavanja biohemijskih tehnologija u SSSR-u bilo je upravo očuvanje Lenjina. Sve što se iz nauke pritom otkrilo bilo je dobrodošlo. Ali, no što je bilo glavno i koliko je u Rusiji javno mnjenje takvo da je Lenjin svetinja, pokazalo se u 90-im kad su vlasti Borisa Jeljcina ukinule sva sredstva institutu, da bi on svejedno preživeo zahvaljujući privatnim donacijama.

"Ljudi koji su sačuvali Lenjina tokom skoro celog veka, usput su ovekovečili i tela Ho Ši Mina, Kim Il-sunga, te Kim Džong-ila. Zato se Putin nije hteo da se previše petlja u sudbinu mauzoleja", objašnjava Angus Roksburg, bivši savetnik za odnose s javnošću u Kremlju. "Putin zna da većina ljudi u Rusiji nije preterano opterećena Lenjinom. I kad se suočio s izborom između masovnih javnih protesta zbog Lenjinovog pomeranja i tek nešto malo negodovanja ako ga tamo ostavi, Putinu je mnogo jednostavnije bilo da se drži statusa quo", kazao je.

Putin je zaigrao zato na ono što uživa nepodeljeno slaganje u Rusiji, s izuzetkom stvarno krajnje izvitoperene šačice poslednjih neonacista – poštovanje uspomene na pobedu u Drugom svetskom ratu.

Stiven Li Mejers, bivši dopisnik "New York Timesa" iz Moskve, otkriva ipak jednu stvar oko odnosa Putina prema Lenjinu.

"Tokom velikih svečanosti, na primer za paradu na Dan pobede u maju, Lenjinov mauzolej prekriju skelama. Poput neprijatnog podsetnika", rekao je.

U političkom životu Rusije danas vlada ravnoteža i najvećoj stranci, s čim će se onda složiti i komunisti, nije baš stalo da u to diraju, da izazivaju 144 miliona građana Rusije da temeljno preispituju svoju istoriju, kulturu, identitet... U krajnjoj liniji, kada je Lenjin tek izložen, nikome iz vođstva KP Rusije nije padalo na pamet da tu i ostane.

Hteli su da ga naprosto puste da se milioni od njega oproste, kako bi ga sahranili. Ali, građani su ga stalno obilazili. Prošlo je dva meseca i nisu prestajali. Bila je zima i telo je ostalo savršeno očuvano i tek tada nove sovjetske vođe stale su da se zabavljaju idejom mauzoleja. Jedina nedoumica bila je oko toga što je takav način poštovanja Lenjina sve više bio nalik tradicionalnim poštovanjima svetaca.

Danas se čini, nakon što je državni vrh tada prelomio odluku, da je Lenjin u Rusiji kod mnoštva, možda i većine, zaista u statusu neslužbenog sveca sovjetske revolucije od pre tačno jednog veka.

  • The Clash

    16.11.2017 18:43
    Oktobar
    Cuvaju jer su od ruskog kmeta sa drvenim ralom dosli do svemirske stanice.
  • Indijanac

    15.11.2017 09:49
    Pitanje "Zašto Rusi još uvek čuvaju balzamovanog Lenjina?" je glupo i neumesno, kao uostalom i ceo tekst. Rusi treba da se prave da se deo istorije nije dogodio? Pa da nije bilo tih komunjara, Rusi bi i dalje orali na volovima i ljubili krvave ruke "svetih" Romanovih.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Magazin

Španski sud zabranio društvenu mrežu Telegram

Okružni sud u Španiji zabranio je rad društvenoj mreži za slanje poruka - Telegram, nakon pritužbi medijskih kompanija da je ona omogućava korisnicima da postavljaju njihov sadržaj bez dozvole.

Marihuana u Nemačkoj legalna od 1. aprila

Plan Vlade Nemačke da liberalizuje pravila o kanabisu prešao je i poslednju prepreku u Parlamentu čime je otvoren put da posedovanje ograničenih količina marihuane bude dekriminalizovano 1. aprila.

Počeo šahovski turnir za mlade u Beogradu

Ministar bez portfelja zadužen za odnose sa dijasporom Đorđe Milićević i predsednik Šahovskog saveza Srbije Dragan Lazić otvorili su danas u Beogradu "Šahovske susrete budućih šampiona".