VIDEO: Koliko hrane možemo da pojedemo a da ne "puknemo"?

Želudac je rastegljiv organ koji u sebe može da primi i do četiri litre hrane, ali većina ljudi oseti sitost već kada zapremnina želuca dođe do 1,5 litara.
Kada pojedemo veliki obrok i napunimo naš želudac do granice sitosti, on počinje da pritiska organe oko njega. To je razlog zbog kojeg se osećamo da više ništa "ne može da stane".
 
Takođe, naša creva i želudac pune se gasovima koje "pojedemo". Svaki put kada progutamo, malo vazduha uđe zajedno s hranom ili tečnošću, naročito ako pijemo nešto gazirano. Na taj način dolazi do toga da gasovi koji su ušli u naš organizam zajedno s gaziranim pićem mogu da popune i više prostora u našem želucu nego sama tečnost.
 
Na sreću, naše telo ima funkcionalne načine rešavanja viška gasova koji se skupe u našem želucu – podrigivanje je jedan od njih.
 
U slučaju da dođe do tolikog unosa hrane i pića da želudac bude na granici pucanja, doći će do automatskog refleksa ovog organa – povraćanja. Problem se javlja kada neko nakon što dosegne svoju maksimalnu granicu unosa hrane i pića uzme sodu bikarbonu ili drugi sličan lek kako bi "smirio" želudac jer se tada sprečava prirodan refleks povraćanja i može doći do tzv. "eksplozije želuca".
 

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Batut: Ne držite dijetu na svoju ruku

Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" apelovao je danas da se prolećne dijete ne sprovode "na svoju ruku", već pod nadzorom stručnjaka.