Prva studija kojom je vakcinisanje dece povezano sa autizmom bila je zasnovana na nameštenim informacijama o deci koja su ispitivana, piše u najnovijem izveštaju o tom već diskreditovanom istraživanju.
Prva studija kojom je vakcinisanje dece povezano sa autizmom bila je zasnovana na nameštenim informacijama o deci koja su ispitivana, piše u najnovijem izveštaju o tom već diskreditovanom istraživanju. Zaključka istraživanja iz 1998. Endrjua Vejkfilda i njegovih saradnika, odreklo se 10 od 13 koautora, a medicinski časopis "Lanset" koji ga je objavio, potom je povukao izveštaj. Ipak, tvrdnja da je vakcina protiv tri vrste boginja (MMR) povezana sa autizmom, zastrašila je roditelje širom sveta i broj vakcinisane dece je opao.
Posle poređenja dijagnoza iznetih u tom istraživanju, sa bolničkim podacima, novo istraživanje otkriva da su Vejkfild i saradnici izmenili podatke o deci-pacijentima.
U analizi čiji je autor britanski novinar Brajan Dir, kosntatuje se da je od 12-oro proučavane dece za koju se u osporenom izveštaju tvrdi da su bila normalna dok nisu dobila vakcinu MMR, petoro dece je prethodno dokumentovano imalo teškoće u razvoju. Poređenjem medicinskih podataka i podataka koje su dali roditelji, Dir je utvrdio i da su svi slučajevi na neki način pogrešno predstavljeni u osporenom izveštaju.
Agencija AP nije uspela da dobije izjavu Vejkfilda koji i u najnovijoj knjizi tvrdi da postoji povezanost vakcina i autizma i da to zvanično zdravstvo ignoriše. Vejkfildu je maja 2010. oduzeta dozvola da se bavi medicinom u Velikoj Britaniji. Mnoge druge objavljene studije nisu pokazale povezanost vakcine MMR i autizma.
Međutim, male boginje su se rasplamsale od kada je objavljeno Vejkfildovo istraživanje, a bilo je i povremenog masovnog oboljevanja u Evropi i SAD. Male boginje su 2008. ocenjene kao endemske u Engleskoj i Velsu.
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" apelovao je danas da se prolećne dijete ne sprovode "na svoju ruku", već pod nadzorom stručnjaka.
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je danas da je u Srbiji do 14. aprila registrovano 59 slučajeva malih boginja, od kojih su 44 u Beogradu.
Komitet za procenu rizika u oblasti farmakovigilance Evropske agencije za lekove (EMA) nije pronašao dokaze da je klasa lekova za dijabetes i mršavljenje povezana sa "samoubilačkim mislima".
Nigerija je postala prva zemlja na svetu koja je uvela "revolucionarnu" novu vakcinu Men5CV protiv meningitisa, saopštila je Svetska zdravstvena organizacija (SZO).
Muškarcu iz Srbije uspešno su o trošku Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje transplantirana pluća u bolnici u Budimpešti gde se trenutno oporavlja od zahvata koji je trajao 10 sati.
Žene koje boluju od postporođajne depresije nailaze na nerazumevanje i osudu, kako društva, tako i sopstvene porodice, izjavila je psihijatrica Instituta za mentalno zdravlje Maja Milosavljević.
Naučnici u Indiji pronašli su više dokaza da ljudi koji govore dva jezika imaju manju verovatnoću da će razviti demenciju u poređenju s ljudima ograničenim na znanje jednog jezika.
Broj obolelih od raka prostate u svetu povećaće se sa 1,4 miliona, koliko je zabeleženo 2020, na 2,9 miliona do kraja 2040. godine, pretežno u nerazvijenim i srednje reazvijenim zemljama sveta.
Ričard Slejman (62), prvi čovek kome je presađen bubreg genetski modifikovane svinje, pušten je iz Opšte bolnice Masačusetsa dve nedelje posle operacije.
Muškarci koji popiju 15 alkoholnih pića ili više nedeljno, kao i žene koje u istom period popiju osam ili više časa alkohola imaju veću šansu da se razbole od kardiovaskularnih bolesti.
Osećaj poznat kao prolećni umor može se savladati uz pravilno raspoređene obroke, do dve voćne užine tokom dana, uz dovoljno sna i umerenu fizičku aktivnost, preporučio je Institut "Batut".
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar