Čaša vode na sat

Koliko vode treba da pijemo je pitanje koje se, bez obzira na odgovore, uvek iznova pretvara u dilemu. Sa svih strana „pljušte“ saveti, a laik koji hoće da posluša, nađe se, u stvari, u ćorsokaku.

Koliko vode treba da pijemo je pitanje koje se, bez obzira na odgovore, uvek iznova pretvara u dilemu. Sa svih strana „pljušte“ saveti, a laik koji hoće da posluša, nađe se, u stvari, u ćorsokaku.

Dok jedni tvrde da treba unositi što više tečnosti, drugi upozoravaju da preterana količina, osim štete koju nanosi crevima, odnoseći kao bujica korisne bakterije u njima, maltretira i srce koje mora više da pumpa.

Nesporno je da tečnost organizmu mnogo znači, ali odnos takozvane diureze (količine mokraće) i unete vode, mora da bude usklađen, upozorava za Novosti profesor dr Steva Plješa, načelnik Odeljenja za nefrologiju KBC „Zemun“.

- Ako, recimo dnevno izbacite litar, litar i po vode treba da unesete toliko i još malo više - ističe profesor Plješa. - Zdrav čovek, u proseku, treba da unosi litar i po do dva litra dnevno. Veoma je važno da svu tu tečnost, ne „sruči“ odjednom, nego da pije otprilike čašu na sat. Naročito kod dece i starijih ljudi, dehidracija pravi velike probleme, jer što smo stariji procenat vode u organizmu je sve veći.

Naš sagovornik opominje da kod svakog, i najzdravijeg čoveka, nedovoljni unos tečnosti dovodi do dehidracije, posebno kad postoje dodatni otežavajući faktori kao što je, recimo, visoka temperatura vazduha, ili tela, usled čega se znojenjem pojačano gubi voda. Stariji organizam znatno brže dospeva u stanje dehidracije. Kao posledica toga, opada rad bubrega, rastu urea i kreatinin, što dovodi do oštećenja funkcije bubrega. Kada je bolesnik na dijalizi, suprotno - govorimo mu da ne sme da unosi veliku količinu tečnosti.

Poslednjih godina, u modu je, kaže profesor dr Steva Plješa, ušla flaširana voda. Po njegovom mišljenju, međutim, voda iz vodovoda je dobra za zdravlje. Pri unosu te vode, čovek mora da bude svestan da je u pitanju mineralna voda, koju ne treba piti u velikim količinama. Tu je neophodan oprez, jer, za razliku od „česmovače“, flaširana voda sadrži različite hemijske elemente. Rizik posebno preti od natrijuma, koji podiže krvni pritisak, opterećuje srce i krvne sudove, smanjuje količinu kalijuma, zaštitnika kardiovaskularnog sistema.

  • Andro

    03.04.2011 08:36
    Hm...
    Ovaj, što smo stariji, procenat vode u organizmu je SVE MANJI.
  • 02.04.2011 22:11
    "Steva Plješa, načelnik Odeljenja za nefrologiju KBC „Zemun“... Po njegovom mišljenju, međutim, voda iz vodovoda je dobra za zdravlje."

    To možda zemunska česmovača, novosadska nikako.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Naučnici uspešno uklonili HIV iz ćelija

Tim naučnika Univerziteta u Amsterdamu predstavio je rane nalaze uspešnog uklanjanja HIV virusa iz zaraženih ćelija koristeći tehniku genetičkog inženjeringa CRISPR.

Muškarac u SAD umro od kuge

Jedna osoba iz Novog Meksika je preminula od kuge, što je prvi slučaj smrti od ove bolesti u toj američkoj saveznoj državi od 2020. godine, prenosi danas Radio slobodna Evropa (RSE).