Fabrike za prerađivanje hrane i restorani u Sjedinjenim Američkim Državama ubacuju u namirnice sastojke koji podstiču apetit i izazivaju "uslovljenu proždrljivost". "Glas Amerike" javlja da su SAD suočene sa epidemijom proždrljivosti.
Jedna od prvih stvari koje stranci uočavaju po dolasku u Ameriku je broj preterano gojaznih ljudi i žena. "Glas Amerike" objavljuje da je posle sedam godina istraživanja o tome šta navodi Amerikance da previše jedu, bivši direktor američke federalne Uprave za hranu i lekove Dejvid Kesler, došao je do zaključka da nije reč o nedostatku volje i da Amerikanci možda nisu sami krivi što jedu previše. Svoje nalaze izneo je u knjizi pod naslovom "Kraj preteranog uzimanja hrane".
Dejvid Kesler je pošao od pitanja: zašto su Amerikanci danas gojazniji nego ikada ranije? Zašto ljudi ne mogu da odole određenim vrstama hrane. Zašto nastavljaju da jedu iako su već siti?
"Više ne jedemo samo u vreme obeda. Hrana nam je dostupna 24 sata dnevno. Društveno je prihvaćeno da može da se jede i hoda ulicom, da se jede na poslovnim sastancima. U suštini, od hrane smo napravili zabavu," kaže Kesler.
Pripremajući materijal za knjigu Kesler je razgovarao sa najistaknutijim naučnicima, lekarima i stručnjacima industrije hrane. On kaže da fabrike prerađene hrane i lanci restorana upotrebljavaju sastojke koji podstiču apetit. Masti, šećer i so mogu da se nađu na svakom koraku, kaže on, a te supstance menjaju hemiju mozga i podstiču ono što on naziva "uslovljena proždrljivost."
"Nije reč samo o mastima, šećeru i soli već o anticipaciji, o nagoveštajima zadovoljstva koji nam aktiviraju mozak i podstiču želju. Pošto nas neprestano bombarduju tim podsticajima naš mozak je neprekidno aktivan, u nama se javlja snažna želja, pažnja nam je usmerena na to pa uzimamo sve više i više," kaže Kesler.
Kesler napominje da postoji sličnost između industrije hrane i industrije duvana. I jedna i druga manipulišu ponašanjem potrošača kako bi prodavali svoje proizvode bez obzira na zdravstvene posledice. Umesto da zadovoljava osećaj gladi, industrija hrane kreira proizvode tako da podstiču ljude da jedu više nego što je potrebno, kaže Kesler. Više nego što bi inače želeli.
"Nema sumnje da shvataju šta je potrebno da se učini da bi se ljudi vraćali po još. Hranu su pretrpali ogromnim količinama masti, šećera i soli," kaže Kesler.
Ti sastojci podstiči mozak da luči dopamin, supstancu koja je povezana sa osećajem prijatnosti. Ubrzo, sama pomisao na hranu izaziva želju za njom. Ta neprekidna stimulacija, kaže Kesler, onemogućava svaki pokušaj da se izgube kilogrami.
"Dijete prestaju da deluju čim se mozak prilagodi tome i čim vaše ponašanje postane uslovljeno i podsticano mastima, šećerom i solju. Ako bi vam uskratili hranu 30 ili 60 dana, vi biste to izdržali i izgubili na težini. Ali čim bi vas vratili u svakodnevno okruženje, uz stare navike ukorenjene u vašem mozgu, brzo biste obnovili raniju težinu," kaže Kesler.
U svojoj knjizi "Kraj preteranog uzimanja hrane" Kesler predlaže stategiju za okončanje zavisnosti od hrane koja počinje shvatanjem zašto ljudi imaju neodoljivu potrebu za određenim vrstama hrane.Prva stvar koju treba uraditi je ublažiti stimulaciju i zaštiti mozak od podsticaja. Najbolji način za to je promeniti način gledanja na hranu.
"Morate da razvijete određena pravila. Neki ljudi postaju vegetarijanci. Njima je lako, jer oni bace pogled na životinjske masti i proteine i kažu: ne, to nikako. Drugi ne žele procesovanu hranu, već samo onu iz zdravih izvora. Neki se užasavaju velikih porcija. Važno je razviti neko pravilo i reći: to neću da jedem. To smanjuje aktivaciju mozga," kaže Kesler.
Dok je Dejvid Kesler bio na čelu američke Uprave za hranu i lekove uvedeni su propisi o obaveznom isticanju sadržaja hrane koja se prodaje u samouslugama. On bi želeo da se taj propis sada proširi i na jelovnike u restoranima. Informacija, edikacija i promena percepcije, kaže on, ključni su za preuzimanje kontrole nad našim apetitom i okončanje epidemije prozdrljivosti u Americi.
Osim secera i soli, mnogo je opakiji mononatrijum-glutaminat, o kome se jako jako malo prica - zbog interesa prehrambene industrije. O njemu: http://www.holisticmed.com/msg/TheErbreportonMSGtotheWHO.pdf
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Uvreženo mišljenje lekara i pacijenata je da su infekcije koje pacijenti zakače u bolnicama izazvane "superbakterijama" kojima su izloženi dok su na lečenju.
Pacijent oslabljenog imuniteta koji je bio zaražen kovidom19 ukupno 613 dana, tokom kojih je razvio novi, viskomutirani soj, preminuo je od posledica hematoloških problema.
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" apelovao je danas da se prolećne dijete ne sprovode "na svoju ruku", već pod nadzorom stručnjaka.
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je danas da je u Srbiji do 14. aprila registrovano 59 slučajeva malih boginja, od kojih su 44 u Beogradu.
Komitet za procenu rizika u oblasti farmakovigilance Evropske agencije za lekove (EMA) nije pronašao dokaze da je klasa lekova za dijabetes i mršavljenje povezana sa "samoubilačkim mislima".
Nigerija je postala prva zemlja na svetu koja je uvela "revolucionarnu" novu vakcinu Men5CV protiv meningitisa, saopštila je Svetska zdravstvena organizacija (SZO).
Muškarcu iz Srbije uspešno su o trošku Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje transplantirana pluća u bolnici u Budimpešti gde se trenutno oporavlja od zahvata koji je trajao 10 sati.
Žene koje boluju od postporođajne depresije nailaze na nerazumevanje i osudu, kako društva, tako i sopstvene porodice, izjavila je psihijatrica Instituta za mentalno zdravlje Maja Milosavljević.
Naučnici u Indiji pronašli su više dokaza da ljudi koji govore dva jezika imaju manju verovatnoću da će razviti demenciju u poređenju s ljudima ograničenim na znanje jednog jezika.
Broj obolelih od raka prostate u svetu povećaće se sa 1,4 miliona, koliko je zabeleženo 2020, na 2,9 miliona do kraja 2040. godine, pretežno u nerazvijenim i srednje reazvijenim zemljama sveta.
Komentari 1
osim ...
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar