Šta učenici najradije jedu na odmorima?

Odgovori novosadskih osnovaca i srednjoškolaca pokazuju da za užinu najradije jedu burek, pecivo, slatkiše, čokolade i sok.

Odgovori novosadskih osnovaca i srednjoškolaca pokazuju da za užinu najradije jedu burek, pecivo, slatkiše, čokolade i sok.

U našim školama, deca su prepuštena sama sebi i lošim navikama u ishrani. Njihova omiljena hrana su pice, pljeskavice, lisnato testo, grickalice, slatkiši i gazirani sokovi, koji su na njihovom svakodnevnom meniju za doručak, ručak ili užinu.

Deca u vrtićima jedu obroke koje su osmislili nutricionisti i gde su zastupljene sve namirnice neophodne da deca napreduju.

Za razliku od njih, učenici osnovnih i srednjih škola se najčešće hrane po pekarama i kioscima brze hrane u neposrednoj blizini škola, a posebno brine činjenica da sve veći broj roditelja ohrabruje i podstiče takav način ishrane.

Istraživanja pokazuju da svako peto dete ima problema s telesnom težinom i da je najveći broj gojazne dece uzrasta od 7 do 14 godina. Stručnjaci ističu da je jedan od glavnih uzroka ove pojave neredovna i loša ishrana školaraca.

Učenici koji se zdravo hrane postižu bolji uspeh u školi. Konzumiranje znatnijih količina voća i povrća, kao i manji kalorijski unos iz masne hrane, predstavljaju recept za bolji uspeh u školi.

Učenici u državama EU uskoro će u svojim školama početi da dobijaju besplatno voće i povrće, ukoliko bude usvojen predlog Evropske komisije čiji je cilj smanjenje gojaznosti dece. Mnoge zemlje su praktično proterale pekare i prodavnice brze hrane iz okoline škola i zabranile reklamiranje nezdrave hrane. Iako se u Srbiji broj dece sa prekomernom telesnom težinom povećava, naše prosvetne vlasti prethodnih godina se ovom temom nisu bavile.

Naš stav je da kao što je maloletnicima zabranjeno da kupuju cigarete, školskoj deci bi trebalo zabraniti kupovinu brze hrane.

Pitamo dr Dragana Ivanova, spec. interne medicine: Šta bi deca školskog uzrasta trebalo da jedu za doručak ili užinu?

"Preporuka je da uzimaju mleko i mlečne proizvode, a odlično je i mleko od soje. Za doručak se mogu jesti ižitarice i pecivo od celog zrna žitarica. Uz to bi trebalo da jedu voće", navodi Ivanov. (Dušica Milenković)

{mp3}OCD/01.gorani/15{/mp3}

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Vesti

''The big in tiny shoes''

Planirali smo da ova emisija bude posvećena tužnom statusu OGD kod nas i da potražimo odgovor od nekoga u Gradu ko je nadležan za to.

Novi Sad ne prečišćava otpadne vode

Vode su veliki resurs Srbije koji može značajno unaprediti zdravlje naših građana, doprineti razvoju turizma i proizvodnji zdravstveno-bezbedne hrane.

Badnjaci na poklon

Tradicija porodičnog loženja drveta na ognjištu na Badnji dan zabeležena je u raznim delovima Evrope.

Kupujte jelke s busenom

Pokret gorana od 1964. godine vodi intenzivnu kampanju protiv bespravne i nekontrolisane seče jelki koja je u najvećoj meri izražena pred božićne i novogodišnje praznike, zalažući se za kupovinu jelke sa busenom, koja se posle praznika može posaditi.

Eko-dinar

Kada dobiju mesečni račun Informatike, mnogi Novosađani se pitaju šta znači stavka "EKO" i gde odlazi taj novac svakog meseca. Od 2010. godine je ova stavka značajno uvećana u odnosu na prethodne godine, što je još više zabrinulo naše sugrađane.

Šta rade diplomirani ekolozi?

U našoj zemlji postoji veliki broj fakulteta na kojima su otvoreni različiti ali u isto vreme i veoma slični smerovi koji se bave ekologijom i zaštitom životne sredine.

Zašto nema zdrave užine u školama?

  Većina škola uopšte nema uslove da priprema hranu za učenike. Izvestan broj škola ima kantine u kojima spremaju hranu za đake nižih razreda, dok su oni malo stariji prepušteni kioscima brze hrane. Pedijatri kažu da je to osnovni razlog što su nam osnovci sve deblji, a zdravlje im je sve ugroženije.  

Kako transportovati povređenog pacijenta

Ako se neko vaš teško povredio van opštine u čijoj je filijali zdravstveno osiguran, i leži u tamošnjoj bolnici i ako želite da se kao hitan slučaj prebaci u bolnicu u svom gradu, znajte da ćete proći kroz dugotrajan proces razotkrivanja nejasnih procedura i skrivenih tajni našeg zdravstvenog sistema.

Besplatno školovanje?

Ako neki srednjoškolac u Srbiji ima dovoljno znanja, talenta i ambicija da paralelno uči i završava dva nastavna plana i programa odnosno obrazovna profila u nekoj školi, on po novom Zakonu o obrazovanju nije oslobođen plaćanja školarine i plaćanja polaganja ispita.

Blokčićima protiv žvaka

Žvakaće gume su problem svakog trotoara i pešačke zone širom sveta, osim u Singapuru gde je upotreba žvakaćih guma strogo zabranjena, a bacanje žvake na trotoar / ulicu se plaća 500 dolara.

Koliko su mladi zainteresovani za aktivno uključivanje?

Imajući na umu događaje u protekloj nedelji u kojima smo imali prilike da vidimo kako jedan deo naše omladine na veoma destruktivan način pokazuje da im društvo nije pružilo dovoljno podrške prilikom njihovog dosadašnjeg vaspitno-obrazovnog procesa, moramo istaći da postoje i oni mladi ljudi koji aktivno rade na uključenju u društvo, ali i pokušajima da određenim zakonskom procesima i regulativama pokažu nadležnima koje su to njihove potrebe i problemi.

Živela filantropija!

Svi znamo da je Stražilovo simbol Sremskih Karlovaca a spomenik Branku Radičeviću simbol Stražilova. Ovaj spomenik posećuju svi koji dođu u Karlovce - turisti, planinari i poštovaci kulture i prirode.

Deponije i skladišta u zaštićenim prostorima

U maju 2009. godine Skupština Srbije je usvojila set od 16 zakona iz oblasti životne sredine, među kojima je i Zakon o zaštiti prirode, koji jasno definiše stepene zaštite i koje aktivnosti su zabranjene u svakom od njih.