Eko-dinar

Kada dobiju mesečni račun Informatike, mnogi Novosađani se pitaju šta znači stavka "EKO" i gde odlazi taj novac svakog meseca. Od 2010. godine je ova stavka značajno uvećana u odnosu na prethodne godine, što je još više zabrinulo naše sugrađane.
Kada dobiju mesečni račun Informatike, mnogi Novosađani se pitaju šta znači stavka "EKO" i gde odlazi taj novac svakog meseca. Od 2010. godine je ova stavka značajno uvećana u odnosu na prethodne godine, što je još više zabrinulo naše sugrađane.

U pitanju je oznaka za Ekologiju, а novac se od 1994. godine kada je doneta Uredba o njegovom izdvajanju, koristi za zaštitu i unapređenje životne sredine u Novom Sadu. Obračunava se po korisnoj površini stana, 1 din/m2 mesečno za domaćinstva i 3 din/m2 mesečno za poslovne objekte.

Činjenica je da od 2005.g. više ljudi živi u urbanim nego u ruralnim područjima, a da 2/3 stanovnika Evrope živi u gradovima.
Eko-dinar postoji u mnogim gradovima i koristi se za praćenje uslova životne sredine, rešavanje ekoloških problema, za naučna istraživanja i projekte u službi unapređenja stanja životne sredine.

Stav naše organizacije je da je EKO-DINAR neophodan svakom većem gradu u Srbiji jer su problemi koji nastaju naglom urabanizacijom izuzetno štetni za zdravlje ljudi i važno je da postoje dodatna sredstva za monitoring i unapređenje životne sredine u urbanim uslovima.   
Da EKO-DINAR ne postoji, sigurno bi ga trebalo izmisliti!

Pitamo Aleksandru Jovanović Galović, načelnicu Gradske uprave za zaštitu životne sredine: Šta se finansira sredstvima EKO-DINARA?

Ona navodi da se od ovog novca realizuje program gradske Uprave za zaštitu životne sredine. U toku ove godine od eko dinara omogućena je sadnja 2600 stabala na teritoriji grada, oplemenjivanje mnogih gradskih porvšina zelenilom -  Keja, rekonstrukcija zelenila na Trgu slobode, Trifkovićevom trgu i ozelenjavanje bulevara Evrope. (Dušica Milenković)

{mp3}OCD/01.gorani/18{/mp3}

  • anja

    18.12.2010 17:01
    Zar u "grad" spada samo centar sa okolinom i Bulevar Evrope, tj. samo delovi koji donose zaradu?!?! Pa i ja na Adicama placam taj isti racun, a kanal npr. je u uzasnom stanju- preko leta smrdi, a zimi je opasan kad se sneg zaledi (zastitna ograda je postavljena jedino na delu kojim prolazi gradski autobus). Zasto o tome niko ne vodi racuna? Mi smo valjda garadjani nekog "desetog" reda, pa uvek moramo sami da se snalazimo za sve (vodu, kanalizaciju, blato po "ulicama"...iz autobusa u centru izadjem kao da sam izasla iz svinjca). Ali racuni se moraju platiti, legalizacija, porezi.... Sramota!!!
  • eko necovek

    13.12.2010 09:24
    hm
    prosto mi eto doslo zao sad ove nase Uprave, oni nemaju u opste sredstva za finansiranje programa iz budzeta nego sve sto se radi na teritoriji grada placaju sami gradjani. pa zasto onda prosto ne ukinu eko dinar i daju gradjanima na volju da sade i rade sta hoce, tako bi svi bili podmireni
    uprava bi kukala kako nema para, a gradjani vse ne bi mogli da kukaju kako im niko ne sadi stabla

    ali ako ako, kad budemo imali strucnu Upravu za ZZS mozda cemo nesto i moci da ocekujemo, ovako... drzimo se kao i do sada

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Vesti

''The big in tiny shoes''

Planirali smo da ova emisija bude posvećena tužnom statusu OGD kod nas i da potražimo odgovor od nekoga u Gradu ko je nadležan za to.

Novi Sad ne prečišćava otpadne vode

Vode su veliki resurs Srbije koji može značajno unaprediti zdravlje naših građana, doprineti razvoju turizma i proizvodnji zdravstveno-bezbedne hrane.

Badnjaci na poklon

Tradicija porodičnog loženja drveta na ognjištu na Badnji dan zabeležena je u raznim delovima Evrope.

Kupujte jelke s busenom

Pokret gorana od 1964. godine vodi intenzivnu kampanju protiv bespravne i nekontrolisane seče jelki koja je u najvećoj meri izražena pred božićne i novogodišnje praznike, zalažući se za kupovinu jelke sa busenom, koja se posle praznika može posaditi.

Šta rade diplomirani ekolozi?

U našoj zemlji postoji veliki broj fakulteta na kojima su otvoreni različiti ali u isto vreme i veoma slični smerovi koji se bave ekologijom i zaštitom životne sredine.

Zašto nema zdrave užine u školama?

  Većina škola uopšte nema uslove da priprema hranu za učenike. Izvestan broj škola ima kantine u kojima spremaju hranu za đake nižih razreda, dok su oni malo stariji prepušteni kioscima brze hrane. Pedijatri kažu da je to osnovni razlog što su nam osnovci sve deblji, a zdravlje im je sve ugroženije.  

Kako transportovati povređenog pacijenta

Ako se neko vaš teško povredio van opštine u čijoj je filijali zdravstveno osiguran, i leži u tamošnjoj bolnici i ako želite da se kao hitan slučaj prebaci u bolnicu u svom gradu, znajte da ćete proći kroz dugotrajan proces razotkrivanja nejasnih procedura i skrivenih tajni našeg zdravstvenog sistema.

Besplatno školovanje?

Ako neki srednjoškolac u Srbiji ima dovoljno znanja, talenta i ambicija da paralelno uči i završava dva nastavna plana i programa odnosno obrazovna profila u nekoj školi, on po novom Zakonu o obrazovanju nije oslobođen plaćanja školarine i plaćanja polaganja ispita.

Blokčićima protiv žvaka

Žvakaće gume su problem svakog trotoara i pešačke zone širom sveta, osim u Singapuru gde je upotreba žvakaćih guma strogo zabranjena, a bacanje žvake na trotoar / ulicu se plaća 500 dolara.

Koliko su mladi zainteresovani za aktivno uključivanje?

Imajući na umu događaje u protekloj nedelji u kojima smo imali prilike da vidimo kako jedan deo naše omladine na veoma destruktivan način pokazuje da im društvo nije pružilo dovoljno podrške prilikom njihovog dosadašnjeg vaspitno-obrazovnog procesa, moramo istaći da postoje i oni mladi ljudi koji aktivno rade na uključenju u društvo, ali i pokušajima da određenim zakonskom procesima i regulativama pokažu nadležnima koje su to njihove potrebe i problemi.

Živela filantropija!

Svi znamo da je Stražilovo simbol Sremskih Karlovaca a spomenik Branku Radičeviću simbol Stražilova. Ovaj spomenik posećuju svi koji dođu u Karlovce - turisti, planinari i poštovaci kulture i prirode.

Deponije i skladišta u zaštićenim prostorima

U maju 2009. godine Skupština Srbije je usvojila set od 16 zakona iz oblasti životne sredine, među kojima je i Zakon o zaštiti prirode, koji jasno definiše stepene zaštite i koje aktivnosti su zabranjene u svakom od njih.