Deset trikova trgovaca kojima "podstiču" kupce da potroše više

U današnje vreme mušterije budno prati čitava vojska marketinških stručnjaka, koji analiziraju njihove navike u kupovini kako bi razvili još lukavije i sofisticiranije tehnike prodaje.
"Brajt sajd" je predstavio spisak najmudrijih zamki ljudi iz prodaje.
 
1. Reklame koje stvaraju pogrešan utisak
 
Da bi pokazali koliko su im proizvodi sveži i učinili ih sočnijim i primamljivijim, fotografi ih prskaju vodom. Ovu tehniku uspešno koriste i prodavci voća i povrća.
 
2. Antireklamni slogani
 
"Žao nam je, ali ovo ne možemo da vam prodamo", poruka je koja se čita između redova nekih od "Folksvagenovih" slogana. Da li je takav pristup ikoga sprečio da kupi njihov automobil? Naprotiv: veća pažnja znači veću prodaju.
 
3. Precenjivanje
 
Na ovaj trik naseda gotovo svako, a evo kako funkcioniše: prvo se prikaže najskuplji proizvod, a onaj sa najnižom cenom na kraju. Iako deluje povoljnije u odnosu na ostale, njegova cena je ipak preterano visoka. Takva taktika se uspešno koristi u restoranima. Kisela voda istog proizvođača ima različitu cenu u samoposluzi, u kafiću na železničkoj stanici i u restoranu. Ljudi su skloni da veruju restoranima kada je u pitanju kvalitet, pa su cene i do dva-tri puta veće. Na ovom primeru, prodavac nudi automobile različite vrednosti za istu mesečnu ratu, što navodi kupca da se zapita: Zašto da kupim jeftinija kola, ako nema razlike?
 
4. Cena mamac
 
Skupoća je relativna. Cena mamac funkcioniše tako što cene drugih proizvoda pored nje deluju povoljno, navodeći mušteriju da donese "ispravnu" odluku.
 
5. Lažna sniženja
 
U prodavnicima često možemo videti etikete s precrtanim i novim cenama, odštampanim krupnim brojevima. Mali je broj onih koji sagledavaju da su takva sniženja uglavnom lažna. Prodavnice jednostavno naduvaju staru cenu za 20 odsto, nadajući se da niko nije zapamtio originalnu cenu proizvoda. Drugi primer lažnih sniženja su takozvane "specijalne ponude", kod kojih se, recimo, kafa i kolač nude po navodno povoljnoj ceni, pri čemu zbir pojedinačne cene jednog i drugog zapravo odgovara toj ceni. Suština je u tome što "specijalnu ponudu" nesvesno doživljavamo kao povoljnu.
 
6. Smanjenje pakovanja
 
Proizvođači poznatih brendova i samoposluge često se služe ovim trikom kako bi obezbedili stabilan profit, bez podizanja cene.
 
7. Grinov efekat
 
Prvi potpuno zatvoren tržni centar projektovao je arhitekta austrijskog porekla Viktor Grin. Pre njega, šoping-molovi su se sastojali od odvojenih jednospratnih zgrada, međusobno povezanih prolazima. Arhitekta je objedinio više prodavnica pod jednim krovom, stvarajući supermarket nalik na lavirint. Grinov koncept podrazumeva potpuno zaštićen svet u kojem je uvek toplo, koji je dobro osvetljen i udoban. To je mesto bez prozora i satova. Danas su gotovo svi tržni centri napravljeni na ovaj način. U takvom okruženju ljudi upadaju u stanje dezorijentisanosti i blagog transa, zaboravljajući zašto su zapravo došli. Dok šetamo po ogromnom šoping-centru, gubimo sposobnost razumnog rasuđivanja. Kao posledica toga, skloni smo da impulsivno kupujemo stvari i potrošimo više novca nego što smo nameravali.
 
8. Velika kolica
 
Kada kupci koriste kolica, a ne korpe, skloni su da potroše i do 40 odsto više novca. Osoblje supermarketa namerno postavlja osnovne namirnice (hleb i mleko) na što udaljenijem mestu. Na taj način mogu biti sigurni da će mušterije usput ubaciti i nekoliko dodatnih (i ne baš neophodnih) proizvoda. U mnogim samoposlugama hodnici usmeravaju kupce u pravcu suprotnom od kretanja skazaljke na satu, što ih takođe tera na neplanirane kupovine.
 
9. Antropomorfizam
 
Reč je o našoj sklonosti da ulažemo u stvari i bića s ljudskim osobinama. Tu spada i raspravljanje s računarima ako ne rade kako treba, tepanje automobilima i razgovaranje sa životinjama kao da su ljudi. Animirani filmovi, kao što su "Cars" i "Minions", tipični su primeri antropomorfizma.
 
Kada kompanije koriste maskote u obliku životinja u okviru promocije svog brenda ili u dizajnu ambalaže, potrošači razvijaju simpatije prema tom liku, a samim tim i prema proizvodu. Antropomorfizam jača poverenje potrošača u kompaniju i njene proizvode, što dovodi do povećanja prodaje.
 
10. Lukavo raspoređivanje proizvoda
 
U svakoj samoposluzi gornje police su rezervisane za manje poznate brendove. Na srednjim policama su popularni, često reklamirani brendovi, dok se na najnižim policama nalaze proizvodi nepoznatih kompanija i proizvoda za decu. Iznamljivanje "zlatnih polica" skupo košta kompanije, što naravno utiče i na cenu njihovih proizvoda. Ukoliko ne želite da se upecate na ovaj mamac, uvek sledite jednostavno pravilo: pre nego što se odlučite za proizvod sa srednje police, uporedite cenu i kvalitet s proizvodima na gornjim i donjim policama.
  • pero

    15.02.2017 19:35
    a tko vas tera da kupujete bez mozga - uključi ga
  • AA

    13.02.2017 17:07
    A tek nasi mark. strucnjaci
    Antropomorfizam?! Kod nas je to malo primitivnije. Ovde ti stave pogresnu, mnogo nizu cenu ispred proizvoda a prave cene nigde, morate da gledate bar-kod da bi videli da li je prava cena u pitanju. Naravno, bar-kod je napisan najsitnijim mogucim ciframa i pri tom ih ima nekoliko na jednom papiricu pa sad nadji pravi. A na kasama kad kucaju ne mozete da vidite cenu nego samo naziv proizvoda. Obaveza da se pored cene napise i cena po kilogramu ili komadu se vrlo retko postuje tako da je poprilicno tesko uporediti cene dva proizvoda razlicite gramaze.
  • to je

    13.02.2017 16:50
    lopovluk
    nije to marketing to vam je lopovluk, kao i stavljanje artikala na mesto drugog, koji ima jeftiniju cenu pa kad dodjes na kasu i vidis gledaju te kao da si pao sa Marsa a tek 10 JEFTINIJE JE LAZ I PREVARA a pogotovo u IDEI i RODI. Sramota je cime se sve trgovci sluze i ocekuju da se kupci vracaju.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Mali: Od 1. maja jeftiniji gas za privredu

Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas da je jedan od najvažnijih rezultata upravo završene Misije MMF postignuta saglasnost u vezi sa promenom metodologije obračuna cene gasa za privredu.