Danska prvi put posle 183 godine bez deviznog duga

Jedna od najsrećnijih zemalja sveta, Danska, ove nedelje je otplatila kompletan svoj devizni dug po osnovu obveznica, težak 1,5 milijardi dolara, oslobodivši se prvi put u 183 godine svih dužničkih obaveza u stranoj valuti.
Kako piše agencija "Blumberg", pre samo četiri decenije kada je bila daleko siromašnija, Danska se suočavala s devalvacijama i ekonomskim propadanjem.
 
"U ranim 1980-im, Danska je bila tamo gde je sada Grčka - u ekonomskoj krizi", rekao je Jens Nervig Pedersen, viši analitičar u danskoj A/S banci, ističući da je "sada zemlja među apsolutno najjačim sa rekordno visokim suficitom tekućeg računa i jakim javnim finansijama".
 
Od 19. veka, Danska se zaduživala u inostranstvu kako bi finansirala sve - od rata protiv Nemačke do izgradnje železničkih pruga. Deficit države je rastao tako brzo da je u kasnim 1970-im i ranim 1980-im, Danska bila primorana da devalvira nacionalnu valutu, krunu, kako bi ponovo uravnotežila svoju ekonomiju. Zvanični Kopenhagen je tada uveo režim fiksnog kursa i preduzeo ekonomske reforme s ciljem da preobrazi Dansku u bastion stabilnosti sa kreditnim rejtingom AAA, koji drži i danas. Reforme su obuhvatile zauzdavanje zaduživanja potrošača kroz poskupljenje cene zajmova.
 
Danas, Danska više ne mora da emituje dužničke hartije u dolarima ili evrima, zahvaljujući svojim ogromnim deviznim rezervama, koje koristi za odbranu vrednosti krune prema evru. Njene devizne rezerve od oko 467 milijardi kruna (67,5 milijardi dolara) sada su duplo veće nego pre deset godina.
 
Danska centralna banka je prošlog meseca prodala 4,7 milijardi kruna kako bi oslabila domaću valutu, pošto su politički rizici vezani za francuske izbore pokrenuli strane investitore da potraže sigurnost u danskim aktivama.
 
Nordea Bank AB je objavila da bi političke napetosti u Francuskoj mogle da prisile Dansku da posegne za još većim intervencijama od onih koje su preduzete prošle godine kako bi se neutralisali negativni uticaji od britanskog glasanja za izlazak iz EU.
 
Danska centralna država od marta 2014. godine nema potrebu da se zadužuje u stranoj valuti, kaže Lars Majland Nilsen, šef kancelarije za dug u centralnoj banci, dodajući da je država u 2015. godini odustala od emisije deviznih obveznica i da nema u planu izlazak na devizno tržište duga ni u 2016, prenosi "Blumberg". 
  • Ferdinand

    22.03.2017 08:56
    Tako će i Srbija predvođena ludim Šacikom i Nešom Slincem.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Smanjene devizne rezerve NBS

Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da su bruto devizne rezerve na kraju marta ove godine bile 24,9 milijardi evra, što je u odnosu na kraj prethodnog meseca smanjenje za 89,3 miliona evra.