Afera Agrokor: Država Hrvatska protiv ruskih banaka

Donošenjem takozvanog "Agrokorovog zakona", Hrvatska je dodatno usložnila situaciju, produbila krizu i zaputila se putem suprotnim osnovnim pravnim postulatima Evropske unije.

Piše: Živan Lazić

Novim aktom, država je sebi dala za pravo da u "kompanijama od iznimnog značaja za ekonomski sistem zemlje", može da postavi upravnika sa svim upravljačkim pravima.

Slično kao što, u evropskom pravnom sistemu, mada u mnogo manjem obimu i kada se steknu propisani uslovi, mogu uraditi poverioci. Zapravo, ovlašćenja svojevrsnog prinudnog upravnika su carska, istina na ograničeni rok.

Sporno uplitanje države

Direktno uplitanje države u privredu zamišljeno je kao da drugi akteri, finansijeri, poverioci, dobavljači... ne postoje, a njihovi interesi i njihova prava su, blago kazano, ignorisani. Osnov svega je moratorijum svih saradničkih firmi na naplatu u definisanom periodu.

Ako bi se zakon usvojen po specijalnom postupku primenio na "Agrokor", zbog čega je i donet, rok bi, najverovatnije, bio petnaest meseci.

Ovakav plan, bez dodatnih mera, značio bi skori kraj za gro malih i srednjih preduzeća, dobavljača najvećeg trgovačkog sistema na Balkanu, koji na potraživanja već čekaju duže od 250 dana. Kako već decenijama sve dužom odložnom naplatom finansiraju "Agrokor", za dalji rad su uzimali kredite i plaćali kamatu na novac zarobljen u Todorićevom carstvu, odnosno plaćali su kamate na obrtna finansijska sredstva trgovca preko koga stupaju na tržište.

Vlada Hrvatske sada ih primorava da čekaju još petnaest meseci, pa tek onda da započnu naplatu. Malo ko će od malih i dobavljača srednje veličine opstati da bi sačekao svoje pare.

Kako do likvidnosti

Još su više sasečena prava finansijera, posebno dve ruske banke Sber i VTB. Po evropskom pravnom sistemu, kada kompanija ne može da plaća obaveze u dužem periodu, najvažnija prava se prenose na takozvani Odbor poverilaca, u kome većinsku ulogu imaju poverioci sa najvećim potraživanjima. Novim zakonom Hrvatska je suspendovala evropski, i sopstveni, pravni princip i uputila se novokomponovanom regulativom.

Da bi plan funkcionisao predviđenih petnaest meseci mora se ubaciti novac u "Agrokorov" sistem kako bi počeo plaćati nove nabavke. Na sastanku dobavljača i banaka dogovoren je, ne i potpisan, takozvani stendstil, po kome je ruska VTB banka prihvatila da ubaci 400 miliona evra za održavanje likvidnosti tokom narednih četiri, pet meseci tokom kog perioda bi se videlo tekuće poslovanje, odnosno da li mora da dođe do stečaja ili je kor posao "Agrokora", kako mnogi tvrde, održiv i pristojno profitan.

Ko će do jeftinih akcija

Glavno je pitanje šta bi se desilo ako prođe plan Vlade Hrvatske. Gro malih i srednjih dobavljača bi propalo.

Veliki, među njima i hrvatski ponosi "Kraš", "Podravka", "Atlantik", "Franko", "Vindija"... ostali bi poprilično zakinuti, vlasnička struktura "Agrokora" bi se korenito pronela. Todorić bi sa sadašnjih 97 odsto udela spao na minimalan nivo, možda i ostao bez suvlasništva, a ruske banke bi morale tražiti naplatu aktiviranjem garancije ili na sudu.

Ako se zna da se vrednost "Agrokorovih" akcija poslednjih dana strmoglavila ispod deset odsto donedavne cene, jasno je da bi novi vlasnici do udela u sistemu koji obuhvata 61 preduzeće u četiri države zapadnog Balkana došli baš jeftino.

Stoga i tvrdnje da je ceo slučaj u zgodnom trenutku i otvoren kako bi novoj hrvatskoj vlasti bliski tajkuni došli do plena. Naravno, svaka, pogotova usluga ovakve vrste, kasnije se i generacijama otplaćuje.

Konvertovati potraživanje u vlasništvo

Da u priči oko "Agrokora" ima neprozirnog ukazuje i činjenica da mnogi potezi koji se primenjuju u ovakvim prilikama nisu ni pokušani. Recimo, mogao se deo potraživanja konvertovati u vlasništvo.

Nepovoljan tok je snažno ubrzao premijer Plenković u Kijevu, ponudom da "Ukrajini prenese iskustva reintegracije pobunjeničkih prostora u Hrvatskoj, kako bi mogla da ih primeni u Donbasu", što je ražestilo ruskog ambasadora u Zagrebu. U verbalnom prepucavanju, na rđav način otvoreno je i pitanje najveće hrvatske privatne firme.

Slabost lanca je u prekomernom razvoju putem pozajmljenih sredstava. Od novca ulaganog u razvoj, samo 14,5 odsto je firmin, ostalo su krediti. Nagli razmah je uvek rizičan, pa su bankari podizali kamate sa svakim novim kreditom. Po definiciji, kamata je cena rizičnosti plasmana.

Profit odlazi na kamate

Mada je poslednjih godina "Agrokor" imao rastući profit po stopi od 2,74 odsto, nevolja je što su kamate dostizale i 10, 5 odsto, pa je 2015. godine na njih otišlo čak 345 od 450 miliona evra. Smatra se da firma ulazi u zonu nelikvidnosti ako su obaveze veće od polovine dobiti.

Prošle godine na kamate je otišla gotovo sva dobit i spirala dužničke zavisnosti se ubrzavala u svakoj panici. "Agrokor" je dužan oko 6,5 milijardi evra - 3,5 bankama, dobavljačima 2,4.

U naredne tri sezone na naplatu dolazi samo 1,5 milijardi. Pojedina preduzeća u ovom trgovačko-prehrambenom koncernu su pravi dragulj.

Tako Koka-Kola već godinama za fabriku vode "Jamnica" nudi 500 miliona evra. Todorić je, međutim, procenio da vredi 800. Da je prodao, eliminisao bi pritisak takozvanog PIK kredita za kupovinu Merkatora od 535 miliona evra, čiji rok vraćanja, maj sledeće godine, je i glavna nevolja.

Vlada omela prestrukturiranje

Takođe i za "Ledo" ima sjajnu ponudu. Samo trgovački lanac ima preko 2.000 objekata, od čega tri četvrtine u vlasništvu, ima i nekoliko odličnih perifernih delatnosti poput 1.300 objekata tisak-prometa.

Samo imovina knjigovodstveno vredi 7,1 milijardu. "Agrokor" nije prazna firma, na protiv, sistem je odlično osmišljen.

Banke poverioci, osim dve ruske su i hrvatske Zagrebačka banka i Privredna banka, te austrijski Rajfajzen. Shvatile su da je firmi potreban nov menadžment, ali i da kompanija ima dobar kor posao.

Kada su krenule da ugovaraju prestrukturiranje, prekinula ih je Vlada Hrvatske i to, ni manje, ni više, spornom, neevropskom, zakonskom regulativom, čiji je primarni cilj da u suvlasništvo, po niskoj ceni, tako reći za Dž, uvede nove suvlasnike.

  • Nikola

    04.04.2017 08:06
    Lopovi
    To su takozvani biznismeni koje je država napravila, finansirala i kad im ne ide obilato pomagala. Čovek samo traži šta je već navikao. Ne zna on da posluje.Nikad nije ni znao. Kao ni Mišković, Karić, Kostić.
  • Razlika postoji

    04.04.2017 06:53
    Lako je njima
    Lako je njima. Nemaju ljude koji se izvinjavaju, ljube stope strancima i predaju im šta prstom pokažu. Ne donose zakone o upotrebi državnog budžeta za migrante, umesto za sopstveno stanovništvo. Ne zastrašuju ljude televizijskim porukama. Brane svoje.
    U stanju su čak i da oduzmu tuđe, i proglase ga za svoje.
    Zaista, lako je njima...
  • N.SAD

    03.04.2017 23:48
    Boli mene uho za Hrvatskom mene brine stanje u Srbiji.Ako se desi da je Agrokor dužan novca dobavljačima u Srbiji i ako ima problema sa poslovanjem u Srbiji i dugova, žutim banditima koji su ga doveli u Srbiji a i Vučiću koji ga je ostavio da radi šta hoće neće biti lako i bolje bi im bilo da se sele iz Srbije dok je vreme.Imali smo mi jednoga sličnoga po prezimenu Mišković koji je dobavljačima bio dužan 300 000 000 evra pa je prošlo kako je prošlo a budite sigurni da narod neće trpeti još jedan ovakav slučaj.Ovo bi mogao biti vučićev uspon ili totalni pad ako se pokaže da je sve laž ono što smo mogli čuti od Ljajića da nema problema u poslovanju Agrokora u Srbiji.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Mali: Od 1. maja jeftiniji gas za privredu

Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas da je jedan od najvažnijih rezultata upravo završene Misije MMF postignuta saglasnost u vezi sa promenom metodologije obračuna cene gasa za privredu.