Manjak građevinara može skupo da nas košta

Nova građevinska sezona u Srbiji je startovala, a kao jedan od najvećih problema pojavio se nedostatak kvalifikovane radne snage.
Osnovni razlog je taj što država nema osmišljenu strategiju razvoja privrede i ako se na tom planu ništa ne promeni Srbija će biti prinuđena da strancima papreno plaća održavanje sopstvene građevinske infrastrukture, smatraju sagovornici Danasa.
 
Goran Rodić, potpredsednik Građevinske komore Srbije, ističe da broj kvalifikovanih građevinskih radnika opada rapidno iz godine u godinu.
 
- Pre dvadesetak godina u Srbiji je bilo 150 do 170 hiljada građevinskih radnika koji su radili u velikim i moćnim preduzećima koja su imala poslove ne samo u Srbiji nego širom sveta. U međuvremenu je srpska građevinska operativa dobila drugorazredni značaj, država ju je u potpunosti zanemarila u svakom pogledu, velika preduzeća su počela da propadaju i epilog toga je ovo sa čim se suočavamo danas, akutni nedostatak kvalifikovane radne snage. Trenutna situacija je takva da u Srbiji nema više od 20.000 do 22.000 građevinskih radnika. U poslednjem upisnom roku za srednju tehničku školu koja osposobljava kvalifikovane građevinske radnike u glavnom gradu Srbije prijavilo se svega 10 učenika. To najslikovitije demonstrira manjak interesovanja za građevinsku struku - navodi Rodić. 
 
Prema njegovim rečima, do takvog stanja je došlo zbog toga što je država odlučila da sve velike infrastrukturne projekte realizuje preko kredita iz inostranstva.
 
- U tom slučaju glavni izvođači radova su preduzeća iz inostranstva koja to dobro naplate. S druge strane za podizvođače najme naša preduzeća koja urade sve ključne komponente posla, ali dobiju znatno manje novca. Shodno tome niti mogu dobro da plate građevinare niti su u situaciji da angažuju veći broj radnika. Takođe, s obzirom da su podizvođači, ne mogu da dobiju potrebne reference koje su im neophodne da bi radili u inostranstvu i zaradili novac koji bi im omogućio da izađu "na zelenu granu" i ponude posao većem broju radnika. Prosek starosti među kvalifikovanom radnom snagom je oko 50 godina - objašnjava Rodić.
 
Mahmud Bušatlija, ekspert za strana ulaganja, kaže za Danas da je smanjenje broja kvalifikovanih građevinskih radnika veliki problem na koji je stručna javnost ukazivala još od 2001. godine, ali država nije vodila računa o tome.
 
- Proces privatizacije u građevinskoj industriji ju je gotovo u potpunosti uništio. Mi smo krajem 80-ih godina imali veliki broj preduzeća od po 10 hiljada zaposlenih. I sada imamo ogroman broj građevinskih preduzeća, ali problem predstavlja to da malo koje od njih ima više od 300 radnika. Problem je u tome što samo velika preduzeća kakva smo nekada imali ne samo da imaju logistiku za obavljanje velikih poslova u građevinarstvu već su ona bila i umrežena sa srednjim školama tako da je praksa učenika mogla da se obavlja na licu mesta i da se stiču potrebna znanja. Danas to nije slučaj i sistem dualnog obrazovanja na kome se sada insistira to neće promeniti - zaključuje Bušatlija.
  • MR PVC Sistem

    06.04.2017 14:06
    Manjak radnika
    Ostacemo mi bez mnogih zanatskih majstora,nece niko u proizvodnju svi bi za racunar.
  • Lotre

    06.04.2017 01:17
    Tito nije valjao, a?

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Mali: Od 1. maja jeftiniji gas za privredu

Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas da je jedan od najvažnijih rezultata upravo završene Misije MMF postignuta saglasnost u vezi sa promenom metodologije obračuna cene gasa za privredu.