Neugodan signal vremena koje dolazi: Bankari Srbiji uzdržano pozajmljuju novac
Ni posle drugog pokušaja investitori nisu bili spremni da kupe celu emisiju državnih obveznica vrednu samo 60 milijardi dinara.
Foto: 021.rs
U međuvremenu, na domaćem tržištu dužničkih hartija nominovanih u evrima prolaze samo emisije sa relativno kratkim vremenom dospeća.
Unazad nekoliko godina ministar za finansije Siniša Mali se često i rado hvali kako država Srbija u svetu bankara ima mnogo viši rejting nego ranije, što se odlično vidi, smatra bliski saradnik predsednika Vučića, i na finansijskom tržištu. Zaista, Srbija je duže vreme lako dolazila do kredita, dok je potražnja za državnim hartijama od vrednosti dva do tri puta nadmašivala visinu ponude. Potvrda solidne pozicije u finansijskom svetu mogla se pre godinu-dve videti i u uspehu emisija na izrazito dug rok, sedam, pa i deset godina. Tako nešto decenijama je bilo nezamislivo za Srbiju.
Promenjeno raspoleženje
Međutim, u poslednje vreme uočavaju se promene ne baš ponajbolje po državu. Počelo je početkom poslednjeg kvartala prošle godine. U oktobru država je emitovala obveznice vredne stotinak milijardi dinara, ali kupci se nađoše jedva za osam odsto emisije.
Kako je budžet Srbije tokom cele prošle godine bio u izrazitom plusu u odnosu na plan, ovom neuspehu nije pridat veći značaj, pa je već u novembru usledila ambiciozna emisija obveznica. Ovog puta nominovanih u evrima, uz kamatu od 1,6 odsto i na rok od čak 12 godina. Interesovanja je ponovo bilo sasvim skromno, u visini tek 23,20 odsto emisije.
Krajem decembra država ponovo opipava finansijsko tržište i emituje petogodišnje dinarske obveznice u visini 150 milijardi i kamatu od 2,5 odsto. Interesovanja kupaca gotovo i da nije bilo, jedva da je uloženo 43 miliona dinara, tek 0,03 odsto ponude.
Država napokon prihvata činjenicu da se menja raspoloženje investitora za ulaganjem u srpske hartije, te za januarsko izlaženje na tržište prilagođava emisiju. Vraća se na dvogodišnji rok uz koji ide uočljivo niža kamata nego za dužu pozajmicu. No, Srbija, svesna trenda promena, kamatu podiže na 2,75 odsto.
Traljava prodaja
No, ponovo sledi nelagodnost, od ponuđenih hartija u vrednosti od 60 milijardi dinara, investitori otkupljuju hartije u vrednosti samo deset milijardi. Napokon 8. februara na ponovljenoj prodaji iste emisije, kupci su državi pozajmili još 30 milijardi, tako da će 8. marta ostatak hartija iste emisije biti još jednom ponuđen.
Blago kazano, prodaja ide traljavo, za nama su ostali dani kada je Srbija dinarske obveznice prodavala kao alvu. Nailaze drugačija vremena.
Istina, sa hartijama nominovanim u evrima stvari su nešto povoljnije. Pošto su u ministarstvu za finansije shvatili da je kratak rok možda najbolji put uspešne realizacije, 26. januara emituju evroobveznice u visini 200 miliona evra, na dve godine i uz kamatu od 0,75 odsto.
Prodate su sve, interesovanja je bilo za 50 miliona iznad visine emisije. To je, svakako, najuspešnija emisija dužničkih hartija od vrednosti u poslednje vreme, ali ranije je za kupovinu dužničkih hartija na ovako kratak rok interesovanja obično tri puta nadmašivalo ponudu.
Inflacija visoka, kamata niska
Nije teško objasniti pad interesovanja za obveznicama. Kada je inflacija 7,1 odsto, gubitak je zajmiti novac po, recimo, 2,75 ili, čak, i 6,5 odsto. To je plasman novca sa negativnom kamatnom stopom, pa, ipak, bankari, istina nevoljno, ulažu. Odgovor je u tome što su kamate na štednju još niže, pa banke imaju izvor toliko jeftinog novca da ne baš male svote mogu da plasiraju i uz negativnu kamatnu stopu, a da u krajnjem bilansu ne budu na gubitku.
Sasvim je neuobičajena aktuelna situacija kada je inflacija visoka, a kamata niske. I tako je u celom svetu. Međutim, ne bi se trebalo ponašati tako kao da će ovakva situacija dugo potrajati. Naprotiv, na svetskom tržištu, posebno američkom, već je uočljiv, istina blag i kontrolisan, rast kamata.
Sve učestaliji glasovi da će tokom tekuće godine FED, američka centralna banka, referentnu kamatnu stopu uvećati ne tri, kako se do nedavno očekivalo, već pet puta u zbirnom postotku od najmanje 1,25 odsto, odraziće se na globalno finansijsko tržište. Naravno i da će kamate rasti.
Neugodan signal
Nastupa period kada će se novac teže, a naročito, skuplje pribavljati. Kako državi Srbiji svake godine pristiže oko četiri milijardi evra na naplatu, nešto u vidu kreditnih rata, nešto u vidu prispeća roka naplate obveznica, a što se isplaćuje novcem od neprestanog emitovanja obveznica, promene na tržištu hartija od vrednosti i rast kamatnih stopa su nešto što će se i te kako odraziti na ovdašnju finansijsku i ekonomsku politiku. Aktuelna otežana prodaja obveznica tek je neugodan signal vremena koje dolazi.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Ministar Lindner: Nemci malo rade, privreda ne posrće zbog manjka javnih investicija
19.04.2024.•
4
Nemačka privreda ne posrće zbog manjka javnih investicija, veš zato što Nemci ne rade dovoljno, ocenio je ministar finansija Kristijan Lindner na margini prolećnog zasedanja MMF-a u Vašingtonu.
Subvencije zanemaruju domaću privredu, Srbija se oslanja na strane investicije
19.04.2024.•
8
Vlada Srbije očekuje da će rast domaćeg bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini biti 3,5 odsto.
Mali: Srpska ekonomija raste uprkos izazovima
18.04.2024.•
16
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas na prolećnom zasedanju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Grupacije Svetske banke da srpska ekonomija raste, uprkos izazovima.
EPS: Netačne informacije o visokim platama članova Nadzornog odbora, nemaju veze s realnošću
18.04.2024.•
7
Elektroprivreda Srbije (EPS) demantovala je danas informaciju o visokim zaradama članova Nadzornog odbora (NO) objavljene u medijima.
Sindikat EPS-a: Plate članova Nadzornog odbora 20.000 evra
18.04.2024.•
22
Članovi Nadzornog odbora Elektroprivrede Srbije (EPS) dobijaju mesečnu nadoknadu od po 20.000 evra.
Gas od 1. maja za privredu jeftiniji oko 15 odsto
18.04.2024.•
4
Generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović najavio je danas da od 1. maja nema više subvencionisane cene gasa, kao i da će gas za privredu pojeftiniti za oko 15 odsto.
U Nemačkoj se gotovina sve češće podiže drugačije - na kasi
17.04.2024.•
3
Podizanje gotovine za odlazak u kupovinu postaje sve popularnije među potrošačima u Nemačkoj.
Ne gubite mušterije jer primate samo gotovinu
16.04.2024.•
0
U okviru POS karavana, više od 1000 preduzetnika iz Novog Sada ima priliku da se informiše o svim benefitima bezgotovinskog plaćanja.
Očekuje se reakcija tržišta nafte nakon napada Irana na Izrael: Kako to može da utiče na Srbiju?
16.04.2024.•
25
Posle napada Irana na Izrael nije bilo reakcija na berzama nafte, ali će se to svakako dogoditi.
Raspisan javni poziv za subvencije za priplodna grla
15.04.2024.•
0
Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je danas Javni poziv za subvencije za kvalitetna priplodna grla, koji će biti otvoren do 15. maja.
"Tesla" otpušta više od deset odsto radnika
15.04.2024.•
3
Kompanija "Tesla" otpustiće više od 10 odsto zaposlenih koji rade na proizvodnji električnih automobila.
Digital Day 2024: Oblikujte budućnost veštačke inteligencije
15.04.2024.•
0
Konferencija "Digital Day 2024" održaće se 21. maja u Domu omladine Beograda.
Da li je inflacija zaista pobeđena?
14.04.2024.•
8
Međugodišnja inflacija u Srbiji nastavila je pad i u martu je došla do pet odsto, nakon 5,6 odsto u februaru.
Globalni rast će ove godine verovatno usporiti
14.04.2024.•
0
Globalni rast će verovatno usporiti ove godine, pokazuju prognoze vodećih svetskih banaka koje su u 2024. najavile smanjenje kamata, javlja Rojters.
U 39 zemalja sveta prošle godine proizvedeno 93 miliona vozila, najviše u Kini
14.04.2024.•
0
U svetu je prošle godine, u 39 zemalja, proizvedeno 93,54 miliona automobila i lakih komercijalnih vozila, a najveći svetski proizvođač bila je Kina sa 30,16 miliona vozila.
Zimbabve uveo novu nacionalnu valutu - "zlatni" dolar
14.04.2024.•
5
Guverner centralne banke Zimbabvea naveo je da ga brine kako bi porast kursa nove valute te zemlje u odnosu na dolar mogla da podstakne deflaciju.
Objavljen prvi tender za projekat "Expo 2027"
13.04.2024.•
5
Prvi tender za projekat EXPO 2027, za stambeni kompleks u blizini budućeg Nacionalnog stadiona, objavljen je u petak na Portalu javnih nabavki.
Šta kad nemačke firme izrabljuju zaposlene u Srbiji, a naš sistem ne štiti radnike?
13.04.2024.•
31
Radnici u Srbiji koje su zaposlene u firmama koje posluju ili su u vlasništvu nemačkih kompanija, u Srbiji često nemaju kome da se žale na uslove rada.
Biznis priče okupile 1.500 preduzetnika, najavljena konferencija za 2025. godinu
13.04.2024.•
0
Ovogodišnja konferencija "Biznis priče" održana je 3. i 4. aprila u Master hali Novosadskog sajma, zbog koje se na jednom mestu okupilo 1500 preduzetnika.
Smanjene devizne rezerve NBS
12.04.2024.•
1
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da su bruto devizne rezerve na kraju marta ove godine bile 24,9 milijardi evra, što je u odnosu na kraj prethodnog meseca smanjenje za 89,3 miliona evra.
Komentari 19
Dijaspora6
Ti ćeš uživati u ekonomskom tigru, pa ćeš nam posle ispričati kako je bilo, ako preživiš.
S
Masa je finansijski obrazovana na nivou 3 razreda osnovne.
Jovan
Eto odgovora o aktuelnoj smanjenoj tražnji. Zašto bi investitori sada plasirali novac na srednji i duži rok po trenutno niskim kamatnim stopama kada će isti taj novac ubrzo mogu da ulože po većim kamata. Sada samo na kratak rok a od iduće godine zaduživanje ide po većoj stopi. Važi za sve ne samo za Srbiju.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar