Olimpijske igre - biznis samo za moćne

Stanovnici elitnog švajcarskog kantona Graubindena ponovo su referendumom odbili da njihovi zimski centri budu poprište Olimpijskih igara, poslavši tako poruku da će ubuduće domaćini sportskom samitu biti samo gradovi iz najvećih i najmoćnijih država.

Čak 60,1 odsto glasača bili su protiv da velelepni tereni u Sent Moricu i Davosu ugoste najbolje zimske olimpijce.

Svetski šampionati u pojedinim sportovima, kakvo se ovih dana i održava baš u Sent Moricu, biće događaj po meri za najelitnije planinsko zimovalište. Onaj najspektakularniji prevelik je i bogatim Švajcarcima.

Sve manje kandidata

Stav građana ove alpske države nije novost, i pre četiri godine odbili su ugostiti snežni sportski cirkus. Sličan stav prema olimpijskim igrama ispoljili su i Norvežani, takođe stanovnici bogate zemlje i velesile u zimskim nadmetanjima.

Tako za sada jedini kandidat za Zimske olimijske igra 2026. godine ostaje japanski Saporo, koji je jednom već bio domaćin. Ako se zna da je dogodine olimpijada u južnokorejskom Pjongčangu, a četiri sezone kasnije u Pekingu, postaje jasno da postoje ozbiljni problemi u organizovanju sportskih igara.

Mnogi odbijaju, javno ili prećutno, te je Međunarodni olimijski komitet prinuđen da odustane od prakse održavanja igara na drugom kontinentu u odnosu na prethodne. Tako će Azija, ne baš skijaški centar, tri puta zaredom ugostiti najbolje sportiste, a Evropa sve ređe biva domaćin najboljima.

Brojne prateće delatnosti

Tek za nijansu blažih problema ima i prilikom određivanja domaćinstava letnjim olimpijskim igrama. Razlog nije teško dokučiti - sportska nadmetanja, posebno olimpijade, postale su izuzetno velika priredba, sa sve više takmičara, a naročlito su problemi u organizaciji smeštaja pratećih ekipa, od sportskih funkcionera do medijskih poslenika i turista, posetilaca nadmetanja.

Sa druge strane, planinske centri su obično malena mesta, varoši sa pet, šest hiljada žitelja kojima je teško da izgrade infrastrukturu za događaj sa izuzetno širokim spektrom takmičarskih disciplini. Još im je teže nakon Igara funkcionalno održavati izgrađene terene.

Neophodno je izgraditi i kasnije održavati staze za alpska i nordijska skijanja, skakaonice, staze za sankaše i bob-nadmetanja, bijatlonce, za brzoklizače, hokejaše, umetničko klizanje i akrobatsko skijanje. Ko zna za šta još, jer olimpijski komitet u borbi za naklonost novih mlađih generacija stalno širi program uvršćivanjem disciplina koja su starijima u startu izgledala vratolomna, tako reći egzibicionistička.

Dva grada domaćina

Slično je i sa programom letnjih olimpijada. Tako će na nadmetanju u Tokiju za tri sezone biti i penjači uz veštački zid, đavolci u skajtboldingu, takmičari u specifičnim borilačkim veštinama, u bejzbolu... Time se dramatično širi program, tehnička organizacija je na svakom sledećem sportskom skupu mnogostruko složenija u odnosu na prethodni.

Sve i mnogo više košta, pa je organizacija igara već duže vreme snažan udar na budžet grada domaćina. Obično se decenijama oporavlja od posledica, a primeri Montreala, Atine, Sidneja, Sočija, opominju.

MOK je svestan teškoća sa kojima se susreću potencijalni domaćini. Međutim, zauzeo je i stav da je neophodno novim sportovima i disciplinama širiti područje nadmetanja, pa je gotovo izvesno da će svako naredno takmičenje biti sve veće. Rešenje je pokušao naći u menjanju odredbe po kojoj je domaćin samo jedan grad, uz simbolično učešće obližnjih gradića u kvalifikacionim segmentima takmičenja.

Od prošle godine ravnopravni domaćini mogu biti dva grada, čime se dopušta izmeštanje polovine disciplina. No, za grupno domaćinstvo do sada nije bilo vremena pripremiti kandidature, a nije ni lako naći gradove koji se brzo mogu dogovoriti o svim detaljima raspodele obaveza i troškova.

Osporena profitabilnost

Mada su pojedini zimski centru u SAD i Kanadi pokušali zaseniti svetsku javnost finansijskom profitabilnošću Olimijskih igara održanih u tim mestima, prošle godine je Institut iz Oksforda objavio analizu poslovanja igara unazad tri decenije. Pokazalo se da je reč o gubitaškom takmičenju, a troškovi nadmaše planirane u proseku za 156 odsto. Tako je i London na Igrama 2012. godine za 78 odsto potrošio više nego što kalkulisao.

Ekonomisti sa Oksforda su odlučni u preporuci da domaćini najvećim sportskim priredbama budu samo gradovi iz veliki i relativno bogatih zemalja. Ako finansijski minus i bude velik, ovi gradovi i države relativno lako nadoknade izdatke zahvaljujući moćnoj i(li) ekonomiji velikog obima.

Tragati za rešenjem

Ekološki i problemi proistekli iz klimatskih promena dodatno usložnjavaju pitanje domaćinstava budućih olimpijskih igara i drugih velikih priredbi. Čini se da će MOK i dalje morati sve ozbiljnije baviti se ovim pitanjem i tragati za novim rešenjima.

Referendumska odluka građana bogatog švajcarskog kantona može biti poučna i žiteljima mnogih manjih ili siromašnijih država. Očito je da se i u sportskoj delatnosti mora biti realan i poštovati ekonomska računica. Mi u Srbiji, nekadašnjoj Jugoslaviji, ne jednom imali smo prevelikih ambicija.

Objekte primeriti uobičajenim nadmetanjima

Tako smo nakon Evropskog fudbalskog šampionata 1976. godine održanog u Beogradu i Zagrebu sa samo četiri učesnika, poželeli biti i domaćini svetskom prvenstvu. Dobronamerni ljudi iz FIFA su nas odvratili ukazujući da zemlja našeg nivoa razvoja od izgradnje brojnih megastadiona i dvorana može imati više štete nego koristi.

Podsetili su da siromašna ili srednje razvijena zemlje ne može dopustiti ulaganje od milijardu evra da bi posle pet godina zaradila samo 50 miliona više, pri tome zadržavajući složenu i skupu obavezu održavanja novopodignutih objekata. Upravo smo izgradnjom predimenzioniranih sportskih hala ispoljavali nerealnu ambicioznost.

Stoga je mnogo osnovanije da ubuduće nove objekte primeravamo standardnim godišnjim takmičenjima naših ekipa i sportista. Takvi objekti sasvim lepo mogu biti i poligoni internacionalnih omladinskih, regionalnih ili nadmetanja u manje popularnim sportovima.

Glavne sportske priredbe sve više postaju privelegija najvećih i najbogatijih, dovoljno moćnih da izdrže finansijski teret priredbe i dovoljno velikih da popunjeni stadioni ukrase spektakl.

  • ns

    16.02.2017 12:18
    dok se neko lepo ne seti i ne napravi minimalno komercijalne igre, identične, i pozove nacije da se odazovu na moral i poštenje, ako žele. pa da vidimo kome je u interesu da ide na "stare" i korumpirane igre a ko želi stvarno samo da se igra i možda osvoji koju medalju. ni bog nije bog a ne neki tako olimpijski komitet, to se raspička za 15 minuta sa tri'es pari lisica i tri kamere.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui

Izborna frka: Klupa za Đurića

Možda bi se neko začudio što gradonačelnik prolaskom kroz finiš Novosadskog polumaratona nije zaključio nedelju u kojoj ga je svuda bilo. No, nije to za čuđenje.

Siromašna provincija plaća potrebe Beograda

Najavljeni su novi izbori za Beograd. Mada se opozicija još nije nedvosmisleno izjasnila hoće li učestvovati, po svemu sudeći građani prestonice će 2. juna ponovo zaokruživati listiće.

Izborna frka: Sasvim stara priča

Posle četiri godine došlo je vreme da vam se autor ovih redova poveri. Ukoliko ste sujeverni, razumećete. Ukoliko niste, biće vam bezveze, što je takođe u redu.

Imate li komentar?

Pre izvesnog vremena pročitala sam članak koji se poziva na izjavu Džulije Roberts koju je dala tokom jednog intervjua.

Nekad se ŠTA?

Najčešće u šali dodam ono "nekad se lepo znalo" aludirajući na one generacije kojima je sve novo loše i nakaradno, a sve staro je valjalo.

Naprednjački ktitori Limana

Lutali su limanski vernici decenijama kroz blokove kao kroz pustinju, tražeći zaklon od socijalističkog betonskog đavla. Obećano mesto čekali su strpljivo, a onda su došli oni - naprednjački ktitori.

Reko mi Saša sa interneta

Tumarajući učmalim hodnicima interneta neretko naletim na smeće koje ljudi razvlače kao dokaz neke užasne nepravde koja se nad njima sprovodi.

Valuta pokazuje čije je Kosovo

Nekoliko dana pred kraj 2023. godine, Nacionalna banka Kosova je obznanila da od 1. februara neće tolerisati plaćanja u dinarima.

Vidite da može drugačije

Nedavno sam pisao da je potpuno normalno da poslodavac koji smatra da ne posluje zadovoljavajuće i nema dovoljan obim posla, može da otpusti deo radnika koje smatra za višak.