Na Vikipediji 37,9 miliona članaka na 288 jezika

Običnom čoveku trebalo bi više od 21 godine da pročita svaki tekst objavljen na engleskom jeziku na Vikipediji, onlajn enciklopediji koja ima 37,9 miliona članaka na 288 jezika.

Onlajn enciklopedija, koja je nastala 15. januara 2001. trenutno ima više od pet miliona tekstova napisanih na engleskom, a više od 330.000 na srpskom jeziku.

Vikipedija je prekjuče u svetu, ali i u Beogradu, proslavila svoj 15. rođendan, a kako je objasnila portparolka Vikimedija Srbija Ivana Guslarević, običan čovek 21 godinu ne bi smeo da spava niti da radi bilo šta drugo osim čitanja.

Guslarević je objasnila da je Vikipedija projekat enciklopedije otvorenog sadržaja na internetu, koji razvijaju dobrovoljci uz pomoć posebnog softvera, i da je cela ideja da milioni dobrovoljaca širom sveta dele znanje i time stvaraju najveću enciklopediju u ljudskoj istoriji. "Vikipedija je promenila definiciju znanja, jer u svakom trenutku možete da dođete do informacije. Svi, poput novinara, učenika, studenata, koriste Vikipediju kao početno mesto za istraživanje", rekla je Guslarević i dodala da, kada bi bilo potrebno 7.500 knjiga da bi se Vikipedija odštampala.

Umesto listanja toliko stranica, kako je istakla, informacije Vikipedije pristupačne su za svega nekoliko sekundi.

Uzevši u obzir činjenicu da svaki korisnik Interneta može da piše i uređuje tekstove na Vikipediji, često se javlja sumnja u valjanost i istinitost njenih podataka. Kada je reč o relevantnosti Vikipedije, ona je relevantna kao i svaka druga enciklopedija, naglasila je Guslarević i ukazala na činjenicu da se i ona, kao i klasične enciklopedije, piše prema striktnim pravilima i da informacije napisane na njoj moraju da budu proverljive i podržane izvorima i referencama.

"Patroleri, administratori, ček-juzeri, stjuarti, to su neke funkcije koje imaju vikipedijanci i koji redovno, na dnevnom nivou, proveravaju nove članke i nove izmene, istinitost podataka. Takođe, svaki članak na Vikipediji ima svoju stranicu za razgovor, tako da i drugi vikipedijanci mogu da ukažu da neki podatak eventualno nije tačan, da imaju bolji i da za njega navedu izvore", objasnila je Guslarević.

Povodom godišnjice Vikipedije, Vikimedija Srbije nagradila je Radenka Đokovića iz Pala, godišnjom članskom kartom Biblioteke grada Beograda i Narodne biblioteke Srbije. Đokovića, koji je na Vikipediji poznat pod korisničkim imenom "Car Radovan", izglasala je zajednica vikipedista za najboljeg u 2015. Ipak, s obzirom na to da živi u Republici Srpkoj, on je svoju nagradu ustupio vikipedisti Bojanu Pejoviću. Na obeležavanju 15. rođendana posebno je pohvaljena i Jovana Milošević, čije je korisničko ime "Imperatorka", jer je uspela da za 100 dana napiše na srpskom izdanju Vikipedije 100 članaka.

Najobimniju enciklopediju u ljudskoj istoriji stvorilo je više od 80.000 dobrovoljaca širom sveta i njom rukovodi neprofitna Zadužbina Vikimedije, dok su svi urednici Vikipedijinih članaka su volonteri, koji udružuju svoje napore i doprinose u okviru različitih tematskih celina.

Vikimedija Srbije je nevladino, nestranačko i neprofitno udruženje, čiji su ciljevi promocija i podržavanje stvaranja, sakupljanja i umnožavanja slobodnog sadržaja na srpskom jeziku, isključivo na neprofitan način, kao i ideje da ljudi imaju jednak pristup znanju i obrazovanju. Njen predsednik je Filip Maljković.

Autor: agencije

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija