Kina započela najveću potragu za vanzemaljcima

Kina je dovršila najveći radioteleskop na svetu, prečnika čak pola kilometra, i namerava da ga u puni pogon pusti u nedelju.

Time je čovečanstvo napravilo korak dalje u tehnološkom napretku istraživanja svemira za inteligentnim oblicima života, dovoljno naprednim da s njima može da se komunicira putem radiotalasa.

Izgradnju radioteleskopa Kina najavila je još 1994. godine, a smestila ga je u provinciji Guidžo na jugozapadu zemlje, u jednoj kraškoj kotlini. Tom prilikom preseljeno je naselje od 65 stanovnika, a da rad teleskopa ne bi ometali nikakvi okolni radiosignali, pri kraju izgradnje preseljeno je još 9.110 stanovnika iz područja pet kilometara oko teleskopa.

Puni naziv teleskopa je "Five-hundred-meter Aperture Spherical Telescope", ili skraćeno FAST.

Potraga za vanzemaljskom inteligencijom neće biti jedini njegov zadatak, nego dalje i dublje prodiranje u svemirske ‘bezdane’, kao i prošlost svemira.

FAST će moći da registruje rasprostranjenost vodonika čak i u najudaljenijim galaksijama, moći će da uhvati dosad nepoznate pulsare, što bi u tom slučaju dalo snažan vetar u leđa istraživanju gravitacionih talasa.

Koliko god bi tako nešto bilo jedno od najvećih naučnih otkrića, medije najviše fascinira mogućnost registrovanja prisustva vanzemaljaca, odnosno napredak u programima METI, CETI i SETI, odnosno programima za komunikaciju sa stranim inteligencijama.

Peking je inače snažno zakoračio u svemir. Prošle nedelje lansirao je u Zemljinu orbitu 20-tonsku orbitalnu stanicu Tiangong 2, laboratoriju koja bi astronaute trebalo da drži u dosad najdužoj misiji u svemiru.

Kina ima svoje planove i za slanje čoveka na Mesec i istraživačkih robota na Mars. FAST u svemu tome ima svoje sopstveno mesto.

Pre četiri decenije, dok je pisao svoj "Autostoperski vodič kroz galaksiju", britanski pisac Daglas Adams napomenuo je radioteleskop Džodrel Bank u Velikoj Britaniji kao čudo tehnike koje je trebalo da otkrije postojanje vanzemaljskih civilizacija, a bila je reč o anteni od 76 metara.

Nešto pre toga, sagrađen je američki Grin bank, prečnika 100 metara.

Vremenom je glavno mesto za radioastronomska istraživanja postao teleskop u Portoriku, prečnika čak 305 metara, koji je u romanu "Kontakt" ovekovečio Karl Sagan.

A sad je svet dočekao radioteleskop prečnika čak 500 metara.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija