Rasprave o vraćanju smrtne kazne

Nezapamćeni zločin u Oslu i na ostrvu Utoja otvorio je staru dilemu da li treba vratiti smrtnu kaznu i to ne samo u Norveškoj nego i u još nekim zemljama u svetu.

Nezapamćeni zločin u Oslu i na ostrvu Utoja otvorio je staru dilemu da li treba vratiti smrtnu kaznu i to ne samo u Norveškoj nego i u još nekim zemljama u svetu.

Građani mirne Norveške, spontano reagujući, traže da se ponovo vrati smrtna kazna za Andresa Beringa Brejvika, koji je hladnokrvno ubio 76 nedužnih ljudi, prenose agencije. Pogotovo što prema važećim zakonima u toj zemlji, koja je ukinula najstrožu kaznu 1979. godine, on može biti osuđen najviše na 30 godina zatvora i to ukoliko bude optužen za zločin protiv čovečnosti, odnosno 21 godinu ukoliko bude odgovarao za terorizam.

Rasprave o ponovnom uvođenju smrtne kazne, posle zločina u Norveškoj, obnovljene su i nekim saveznim državama SAD, u kojima se i odranije zagovara vraćanje te sankcije, javljaju agencije. Povod za to je nekoliko teških zločina za koje je predviđen doživotni zatvor.

Prema najnovijim podacima Amnesti internešenela, smrtna kazna je ukinuta u 139 od ukupno 192 zemlje sveta. U nekim ona postoji, ali samo na papiru i godinama se ne izvršava. One se najčešće izriču za teška ubistva i za krijumčarenje droge. U 2010. godini u svetu je u 23 zemlje izvršeno 527 smrtnih kazni, 200 manje nego 2009. To je, kako se ističe u Amnesti internešenlu, nepotpuna statistika pošto ne postoje podaci za Kinu, koja u tome prednjači. Procenjuje se da je u toj zemlji u 2010. godini bilo najmanje 2.000 pogubljenja po zakonu.

U Iranu su prošle godine izvršene 252 smrtne kazne, Severnoj Koreji 60, Jemenu 53, SAD 46. U Evropi su, prema Amnesti internešenelu, izvršene dve najteže kazne i to u Belorusiji. U najnovijim raspravama, koje je otvorio zločin u Norveškoj, pravnici potežu poznate argumente protiv ove kazne: država nema pravo nikome da oduzme život. Sem toga, praksa je pokazala da u zemljama koje su ukinule tu sankciju nije došlo do povećanja teškog kriminala, što se tumači time da smrtna kazna ne zastrašuje potencijalne kriminalce, jer oni pre svega računaju da neće biti otkriveni.

  • MaloMorgen

    01.08.2011 12:21
    Aha
    "...praksa je pokazala da u zemljama koje su ukinule tu sankciju nije došlo do povećanja teškog kriminala, što se tumači time da smrtna kazna ne zastrašuje potencijalne kriminalce, jer oni pre svega računaju da neće biti otkriveni."

    Da, Brejvik se bas plasio da nece biti otkriven.

    Ali posto kazu da ukidanje smrtne kazne nije donelo do smanjivanja teskih krivicnih dela, onda neka je lepo vrate, jer onda je logicno ni da ta promena nece nista promeniti. Ali, bar ce Brejvik, ratni zlocinci, masovne i serijske ubice. kao i tipovi slicni onom sto je ubio ono dete u Ledincima imati cega da se plase.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Region i svet

Slavili Hitlerov rođendan, pa privedeni

Austrijska policija saopštila je da je privedeno četvoro Nemaca nakon što su položili bele ruže na prozor kuće u kojoj je rođen Adolf Hitler u zapadnoj Austriji, povodom godišnjice njegovog rođenja.