Milijardu gladnih, a bacamo trećinu hrane
Članovi Alijanse su ukazali da, prema podacima iz zalagaonica i zlatara, mnogi građani prodaju porodično blago da bi imali šta da jedu i podsećaju da samo oko 30 odsto stanovništva može sebi da priušti potrošačku korpu koja u proseku vredi oko 60.000 dinara.
Oni su ukazali i na otuđivanje javnih dobara, poput zemlje i vode izrazivši nadu da u Srbiji neće doći do njihovog otuđenja kao što se dogodilo u Nemačkoj, gde je pre tri meseca voda skinuta sa spiska javnih dobara.
Predstavnici su praznu šerpu odneli u Skupštinu Srbije da bi poslanike podsetili na nemaštinu brojnih građana.
Oko milijardu gladnih, a bacamo trećinu hrane
Ujedinjene nacije obeležavaju danas Svetski dan hrane, podsetivši da je 842 miliona ljudi u svetu i dalje gladno iako je ostvaren napredak u rešavanju tog problema koji je delimično i rezultat rasipanja hrane.
Veliki broj ljudi ne može sebi da priušti osnovne životne namirnice, a uzrok takvog stanja su visoke cene prehrambenih proizvoda, mala primanja i velika nezaposlenost.
Međutim, na glad u svetu utiče i podatak da se jedna trećina svetske proizvodnje hrane baci, što je 1,3 milijardi tona i preko 750 milijardi dolara godišnje.
Sa četvrtinom te količine moglo bi se nahraniti 842 miliona gladnih ljudi u svetu, rekao je stručnjak organizacije UN Robert van Oterdijk.
Prema podacima Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO), u svetu trenutno živi najveći broj gladnih ljudi, a značajnu ulogu u povećanju broja pothranjenih osoba ima i slab prinos hrane, česti ekstremni vremenski uslovi i porast broja ljudi od oko 80 miliona godišnje.
Prema podacima Svetske banke u 2010. i 2011. godini, porast cena hrane vodi skoro 70 miliona ljudi u krajnje siromaštvo.
Stabilnost tržišta hrane zavisi od ulaganja u poljoprivredu, naročito u zemljama u razvoju u kojima živi više od 90 odsto gladnih i u kojima proizvodnja hrane treba da se poveća za 50 odsto do 2050. godine, da bi se zadovoljile potrebe u ishrani rastuće populacije.
Otvarajući ceremoniju povodom Svetskog dana hrane u Rimu generalni direktor FAO, Hose Graciano da Silva rekao je da je želi da proslavi to što je "čaša polu puna" jer je još 2009. godine bilo više od milijardu hronično gladnih ljudi na svetu.
"Svakako ima još brojnih izazova ali 44 zemlje su od 2000. godine dostigle Milenijumske razvojne ciljeve" kojim se nastoji da se svede na pola broj gladnih ljudi na svetu do 2015. godine.
Ukupno je taj cilj ostvarilo 62 od 128 zemalja u razvoju koje nadzire FAO, što znači da može da se pobedi bitka protiv gladi, rekao je on.
FAO ove godine takođe ukazuje na dve milijarde ljudi koji pate od različitih nedostataka u ishrani, vitamina i drugih sastojaka. Tako 26 odsto dece ima zastoj u rastu, a 1,4 milijardi ljudi ima višak kilograma, od kojih je 500 miliona gojaznih, zbog neujednačene ishrane.
Svetski program za hranu (WFP), koji pruža hitnu pomoć u 80 zemalja, treba povećati broj majki i dece koji dobijaju posebne hranljive proizvode i koncentrisati se na 1.000 prvih dana života deteta.
Svetski dan hleba
Svetski dan hleba, verovatno prve ljudskom rukom stvorene namirnicu, koja potiče još iz vremena prvobitnih zajednica, koji se u Srbiji jede mnogo više nego u drugim evropskim zemljama, obeležava se danas.
U Srbiji svaki stanovnik prosečno pojede 107 kilograma hleba godišnje, ali je hleb duboko utkan i u srpsku kulturu i različite vrste hleba imaju centralno mesto u mnogim svetim i sakralnim obredima.
U Srbiji oko 70 odsto stanovništva najradije bira belu veknu, ali poslednja istraživanja pokazuju da se potrošači sve više okreću domaćim hlebovima, kao i da sve više vode računa o sastavu, kvalitetu, ali i prednostima određenog hleba.
Do pre nekoliko godina na tržištu Srbije moglo se naći tek nekoliko osnovnih vrsta hleba, a danas je situacija mnogo drugačije. Brojne specijalne vrste hlebova, linije domaćih hlebova i hlebova bez aditiva i E brojeva, bitno su promenili sliku na tržištu.
U zemljama Evrope na tržištu se mogu naći brojne vrste specijalnih hlebova koje zadovoljavaju i najzahtevnije ukuse. Oni su obično manji po gramaži, ali nutritivno vredniji.
Hleb, kako se ističe, predstavlja verovatno prvu ljudskom rukom stvorenu namirnicu, koja potiče još iz vremena prvobitnih zajednica, na šta ukazuju njegovi okamenjeni ostaci stari oko 12.000 hiljada godina pre Hrista, pronađeni u pećinama.
Hleb je danas "nasušna potreba”, čiji se sastav neprestano usavršava i obogaćuje i uzdignut je gotovo do kulta, ne samo zbog tradicije i nezamenjivosti u ishrani već i time što sve više predstavlja odraz kulture življenja.
U Srbiji i Rusiji, dočekati nekoga hlebom i solju simbol je dobrodošlice.
U skandinavskoj tradiciji, ako dečak i devojčica jedu istu veknu, zaljubiće se jedno u drugo.
Hleb se javlja kao ritualni predmet u mnogim obredima Slovena, vezanih za rođenje deteta, ženidbu ili udaju, kućnu i seosku slavu ili godišnje praznike.
Oto Fredrik Rohveder je 1928. godine izmislio prvu mašinu za sečenje hleba, dok se u Velikoj Britaniji rezani hleb prvi put pojavio 30-ih godina prošlog veka.
Komentari 1
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar