Prosečna plata sve veća, a izdržavaju nas penzioneri

Penzioneri u Srbiji su najveća potrošačka grupa.

Statistika pokazuje da je svaki treći dinar u kući upravo od penzija. Njihova primanja su niska, ali redovna. Primanja najstarijih građana u Srbiji mesečno dostižu 31,5 odsto ukupnog kućnog budžeta, pa se trećina troškova u Srbiji podmiruje upravo iz primanja penzionera.

I statistika potvrđuje da su penzije značajan deo gotovo svakog kućnog budžeta. Prema poslednjim podacima u Srbiji se broj penzionera gotovo izjednačio sa brojem zaposlenih. Ima oko 1,7 miliona radnika, a gotovo isto toliko i penzionera. Ekonomisti pak smatraju da bi zaposlenih trebalo da bude bar tri puta više kako bi sistem funkcionisao.

Činjenica da je udeo penzija u ukupnom prihodu domaćinstva tako visok, i pored toga što su penzije znatno umanjene, prema oceni ekonomiste Danila Šukovića, govori o tome da je besparica u Srbiji velika. Penzioni sistem u Srbiji je u velikoj krizi, jer na jednog zaposlenog ima jedan penzioner, a taj odnos treba da bude tri prema jedan, odnosno tri zaposlena prema jednom penzioneru, da bi se penzije mogle isplaćivati iz doprinosa koje uplaćuju zaposleni.

Polovina prihoda od redovne plate

Domaćinstva su, prema poslednjem merenju iz zadnjeg kvartala prošle godine, raspolagala u proseku sa 58.331 dinarom mesečno. Najveći deo primanja potiče od zaposlenih u stalnom radnom odnosu - 47 odsto, ali zato trećinu prosečne porodice finansira penzioner. Udeo penzija u ukupnim prihodima iznosi 31,5 odsto, od poljoprivrede je 5,9 odsto, socijalnog osiguranja 3,3 odsto, iz inostranstva jedan odsto...

"Zbog toga se iz budžeta pokriva preko 50 odsto izdataka za penzije. Kako su kod nas deficit budžeta i zaduženost visoki, a stopa privrednog rasta niska, to je i ovaj nivo penzija, pa time i životnog standarda, ugrožen. Samo visoke stope rasta u dužem periodu mogu sprečiti dalji pad standarda, i omogućiti održivost penzionog sistema. Veći privredni rast bi omogućio i rast zaposlenosti i zarada, što bi povoljno uticalo na rast standarda", naglašava Šuković.

Prosečna plata u Srbiji iznosi oko 44.000, dok je prosečna penzija oko 23.000 dinara. Penzioneri su, čak i sa tako malim primanjima, najbrojniji kupci u supermarketima, najažurnije platiše komunalnih proizvoda i usluga. Oni ne koriste svoju penziju samo za lične potrebe, već ona služi za podršku drugim članovima uže i šire porodice.

"Iako su njihova primanja skromna, penzioneri su danas finansijski oslonac srpske porodice. Oni daju novac svojoj deci i unucima čak i ako ne žive zajedno s njima kako bi im pomogli, jer ne rade. Pomažu i deci koja su zaposlena, a primaju minimalac ili ne primaju platu uopšte. Penzije su kod nas osnovni izvor potrošnje", kaže Petar Bogosavljević, presednik Pokreta za zaštitu potrošača.

Podsetimo da Novosađani svakog meseca na hranu, račune i transport troše više nego što zarađuju, a da bi skrpili kraj sa krajem, nedostaje im oko hiljadu dinara. Međutim, prema istoj statistici, Novosađani u eri navodne državne štednje zarađuju sve više. Oni, međutim, ne osećaju da su im plate veće, jer one to realno ni nisu. Više o krpljenju kraja sa krajem čitajte u našem tekstu OVDE.

Takođe, skoro petina radnog stanovništva u Srbiji je nezaposlena, što utiče i na omladinu od kojih je, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, trećina izložena siromaštvu. Stopa nezaposlenosti među omladinom od 15. do 24. godine u drugom kvartalu 2015. godine iznosila je 43,1 odsto. Još veći broj ove populacije je neaktivan kada je reč o radu, što se objašnjava činjenicom da su u pitanju uglavnom srednjoškolci i studenti, koji i dalje žive sa svojim starateljima. Poslednji podaci RSZ-a pokazuju da je u Novom Sadu tokom 2014. godine bile 2.329 mladih korisnika usluga socijalne zaštite. Više o ovom problemu čitajte OVDE.

  • Penzionerka

    19.05.2016 15:08
    Novosadjaninu
    Trudim se da razumem vas gnev ali ne mogu. Ja sam svoju penziju POSTENO ZARADILA. Radila sam 39 godina. Svih 39 godina radnog staza od moje plate je uplacivano u penzioni fond, da bih i ja, kao i mnogi drugi, jednog dana imala prihod kada vise ne budem radno sposobna, uplacivano je u fond za zdravstvo da bi se svi, pa i vi, mogli leciti, uplacivano je i za skolstvo da bi se i VI mogli skolovati, uplacivano je i u stambene fondove kako bi i VASI roditelji mogli da dobiju stan...Mnoge generacije zaposlene od 1945. pa na ovamo su odvajale od svojih prihoda svakog meseca da bi se punili fondovi od kojih bi svi imali koristi. Ne mogu da ulazim u raspravu kako je nestao novac iz PIO i kako su penzioneri umesto da im se penzije isplacuju od onoga sto su uplacivali zavrsili na budzetu ali vase misljenje o penzionerima koji su nekada radili i cak i vama stvarali uslove za normalan zivot dostojan coveka mene vredja. Nije tacno da su svi penzioneri prestajali da rade sa 20 godina staza, pisete napamet. Ogorceni ste zbog neceg drugog pa blatite vecinu nas koji smo otisli u penziju po tada vazecim zakonima. Nisam ja kriva sto sam rodjena 1940. godine i sto me i posle 39. godina rada zdravlje solidno sluzi. Treba li u XXI veku da izigravamo Spartance i da svoje roditelje, bake i deke ubijamo jer vise nisu mladi ili su se drznuli i da obole radeci da bi nama i sebi stvorili preduslove za zivot.
  • ccc

    18.05.2016 11:44
    Alo ljudi, svi kukaju, a ništa se ne preduzima, HAJDEMO SVI NA ULICE. Nekad se štrajkovalo, kako mogu da se udruže u Francuskoj, Grčkoj, jedino srbi ne mogu. SRAM NAS BILO, treba da se borimo za budućnost svoje dece.
  • PAUŠALAC

    17.05.2016 11:40
    Prosečna plata je navodno veća, jer mi konačna poreska rešenja za 2014 i 2015 nismo dobili.
    Naš paušalni porez zavisi od visine prosečne plate, što znači kada ta rešenja dobijemo sledi UVEĆANJE POREZA. Unatrag za dve godine plati razliku u roku od 15 dana pod pretnjom prinudne naplate plus kamata za svaki dan kašnjenja plus kaznena taksa 5%!
    Udri po malom privatnom sektoru, dok svi ne zatvorimo radnje! Žive samo nakačeni na bužet: penzioneri i javni sektor. Mali privatnici su gradjani drugog reda, od njih se samo uzima i uzima.Dok ne dodje do raspada sistema.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija