Novac je u Beogradu, lokalna elita nestaje

Čak dve trećine građana Srbije koji plaćaju porez na ukupna primanja su iz Beograda, a kada se ima u vidu da je i prosečna neto plata u prestonici 58.036 dinara, čak četrnaest hiljada viša naspram proseka zarada u drugoplasiranoj Vojvodini, postaje vidljivo da je Srbija potpuno centralizovana država u kojoj svi finansijski putevi vode u glavni grad.

Prema izveštaju Poreske uprave, Beograđana je čak 13.979 od 19.887 obveznika plaćanja poreza na ukupna primanja, koji su prošle godine imali prihode iznad trostruke prosečne republičke plate, 2.201.220 dinara.

Potvrdilo se da je bogataški sloj skoncentrisan u glavnom gradu.

Razlike sve veće

Logično je da su zarade u Beogradu više nego u ostatku države. Sve najvažnije institucije, u kojima rade stručniji i uposleni sa posebnim kvalifikacijama, su locirane u prestonici. Upadljivo je, međutim, da su razlike u platama između glavnog grada i unutrašnjosti svake godine sve drastičnije i počinju da odslikavaju dva potpuno različita sveta.

Statistički podaci o mesečnim zaradama još slikovitije odražavaju razlike u stilu života u prestonici prema mogućnostima građana u svim ostalim gradovima; o selima i da ne govorimo. Tako je prosečna plata u Republici u julu iznosila 46.280 dinara, ali samo stoga što je prosek plata u glavnom gradu bio čak 58.036 dinara.

Koliko primanja u Beogradu odskaču, govori podatak da je u svim ostalim regionima prosečna plata ispod republičkog proseka. Tako je u drugoplasiranoj Vojvodini 44.438, u Niškom regionu 40.454, u Kragujevačkom 38.564 dinara.

Jaz dodatnih prihoda

Prema nešto starijoj analizi Svetske banke, razlike između ukupnih primanja beogradske i porodica u unutrašnjosti još su veće. Beogradska ima dodatnih prihoda u iznosu 57 odsto plata i penzija, dok dodatne zarade u Novom Sadu dostižu 34 odsto lokalnih (primetno nižih spram beogradskih) osnovnih primanja.

U manjim ili skrajnutim gradovima dodatni prihodi ne premašuju 16, a negde ni 10 odsto osnovnih lokalnih (mnogo nižih i od novosadskih) plata i penzija. Socijalna stratifikacija po regijama je jasna i svake godine sve izraženija.
Objašnjenje nije teško iznaći.

U glavnom gradu, delom i u drugim univerzitetskim centrima, je mnogo više honorara, primanja od izdavanja pokretne i nepokretne imovine ,autorskih prava, rada popodne... Neuporedivo je mnogo više posla u prestonici, dobrim delom i zato što se gotovo sve veze Srbije sa inostranstvom odvijaju preko glavnog grada.

Skuplja samo zabava

Analiza Svetske banke dovodi u pitanje i ustaljeno mišljenje da je život u Beogradu znatno skuplji, čime se često pravda sve veća razlika zarada u korist žitelja glavnog grada. Generalno, komunalije jesu skuplje, posebno gradski prevoz, ali, primera radi, grejanje i voda su u Novom Sadu i Subotici skuplji nego u Beogradu, a žitelji glavnog grada jako profitiraju i iz znatnog broja šoping molova i tržnih centara gde su "akcije pojeftinjenja" svakodnevne, dok su u manjim mestima tržni centri retkost, a cene, zbog manjeg obima prodaje, u startu iznad prestoničkih.

Stanovnici iz unutrašnjosti su prinuđeni plaćati dosta skup prevoz do većeg grada radi složenije medicinske usluge, raznih administrativnih odobrenja ili studija. Zapravo, jedino su izlasci, cene pića po kafićima i ulaznica za pozorišne, filmske i muzičke predstave u prestonici znatno iznad sličnih troškova u unutrašnjosti.

Beogradu pare, unutrašnjosti tehnologija

Razlike u platama ne iznenađuju, godinama su vidljive i neprekedno se uvećavaju. Posledice su fakta da je Srbija izrazito centralizovana država u kojoj su ovlašćenja pokrajinske vlasti karikaturalna, a opština više služi da vladajuća stranka popuni budžetska radna mesta svojim pristalicama nego da obavlja lokalnu vlast. Tako su, primera radi, ovlašćenja iz domena privrede beznačajna.

Strane firme koje su kupila ovdašnja preduzeća su sedišta locirala u prestonici, bez obzira gde se odvija tehnološki proces. Tako je u Apatinu od glavnijih funkcija pivare ostalo nekoliko rukovodilaca proizvodnje, dok su direktori, marketing, finansijska služba, izvoz, itd. locirani u Beogradu. Takođe, u "Merimi" u Kruševcu se odvija samo suva hemija, sve ostalo, upravljane, kreditiranje, poslovanje, marketinško pozicioniranje vodi se iz beogradskog odeljka, zapravo istinske centrale, firme.

Nestanak lokalne elite

Ne možemo se ljutiti na strance, oni samo slede ovdašnje trendove i prilagođavaju se pravilima koja smo sami uspostavili. U izrazito centralizovanoj državi, većim sistemom je neuporedivoe lakše upravljati iz glavnog grada nego sa bilo koje druge lokacije.

Mali gradovi ostaju bez prihoda iz trošenja upravo najbolje plaćenih radnika lokalnih firmi, ali to nije najveći minus. Na duži rok, mnogo je štetnije što sveopšta centralizacija malim mestima odvlači lokalnu elitu, nosioca ukupnog života varoši. Za njima slede i mladi, bez ikakve želje da se po završetku studija vrate u rodni kraj, sem ako baš nemaju niti promil šanse za drugo rešenje.

Nikakve subvencije ili naglo podsticani (eko) turizam ne mogu nadomestiti gubitak u društvenom životu relativno malih naselja. Bez uvećanja nadležnosti opštinama i pokrajinama nema leka za prestanak daljeg demografskog pustošenja sela i malih, a bogme i sve većih, gradova.

  • Deks

    24.09.2016 01:28
    @dule - I kako sad očekujete da neko ima razumevanje za vas/nas Vojvođane ako ste u komentaru ni krive ni dužne najgore ocrnili jednu Crnu Goru, Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu? Naprotiv mislim da te države potpuno zaslužuju to da žive bolje od Vojvodine jer su u prošlosti birale bolji put od nas i želim im sve najbolje, po mogućstvu zajedničku budućnost svih nas u ujedinjenoj Evropi.
  • Deks

    23.09.2016 16:40
    Odličan tekst, zaista je na pravi način analiziran problem ekonomske centralizacije naše zemlje koji je uzeo maha nakon raspada Jugoslavije. Jedino rešenje protiv toga jeste industrijalizacija svakog pa i najmanjeg mesta razvijanjem preduzetništva. Jačanjem industrije i sveopšte ekonomije tih mesta doćiće do njihovog demografskog oporavka jer će radnici migrirati ka tim mestima u potrazi za poslom. Svi znamo npr. da je Slovenija industrijski razvijena (mada ne više kao pre) dok istovremeno sva ekonomija nije skoncentrisana u Ljubljani.
  • Nervirach

    20.09.2016 17:02
    Svi su pobegli od ludila Beograda. Zato su se prosle drzave raspale. Zbog Beograda.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Pritvor zbog pranja novca za troje uhapšenih

Viši sud u Beogradu danas je odredio pritvor do 30 dana okrivljenima P.D, D.P. i A.S. koji se terete za udruživanje radi vršenja krivičnog dela i pranje novca, saopštio je taj sud.