Kako banke oštećuju korisnike kredita

Sitna slova i različite zamke u ugovoru kojima banke pribegavaju na štetu klijenata kad im odobravaju kredite, na sudu polako padaju u vodu.

Nezakonitosti koje banke primenjuju počele su da im se obijaju o glavu pošto su korisnici kredita odlučili da presaviju tabak i obrate se za pomoć sudu. Zbog samovoljnog povećanja kamata na odobrene kredite banke su pravosnažno izgubile veliki broj sporova, a doneta je i prva pravosnažna presuda zbog promene kursa švajcarskog franka u odnosu na dinar i evro na šetu korisnika kredita.

"Preko našeg udruženja podneto je 1.500 tužbi protiv banaka po različitim osnovama. Imamo veliki broj pravosnažnih presuda zbog nezakonitog povećanja kamata banaka, kao i veliki broj prvostepenih zbog nezakonite naplate provizija na odobravanje kredita, isplate kredita po nižem, a naplata po višem kursu i nezakonite naplate godišnje naknade za praćenje kredita. Svi građani koji imaju neku od tih nepravilnosti, ako žele da tuže, mogu da nam se obrate", kaže Dejan Gavrilović iz Udruženja bankarskih klijenata Efektiva za "Kurir".

Načini na koje banke oštećuju klijente

- Banka samovoljno diže maržu

Ponekad se dešava da banka bez saglasnosti korisnika kredita poveća visinu ugovorene marže. Na primer, umesto ugovorenih četiri odsto, banka povećava kamatu stopu na šest odsto, što je sud proglasio nezakonitim. Po ovom osnovu doneto je više pravosnažnih presuda u korist klijenata.

- Zelenašenje na švajcarskoj valuti

Zbog promenjenih okolnosti u kreditu u švajcarskim francima, odnosno zbog drastičnog rasta kursa franaka u odnosu na dinar i na evro, sud je zaključio da je to bilo na štetu korisnika kredita i doneta je pravosnažna presuda o raskidu ugovora. Na primer, klijent je podigao kredit od sedam miliona dinara, otplatio šest i po miliona, a zbog drastičnih promena kursa švajcarca, banci je po planu otplate dugovao još 13,5 miliona dinara. Presuđeno je da klijent vrati banci sumu koju je dobio sa zateznom kamatom, a banka će mu vratiti sav novac koji je otplatio sa zateznom kamatom.

- Isplata po nižem, naplata po višem kursu

Kad banka klijentu isplaćuje kredit po nižem, odnosno kupovnom ili srednjem kursu, a naplaćuje ga po višem kursu, po mišljenju suda, narušava se jednakost uzajamnih davanja određenih članom 15 Zakona o obligacionim odnosima. Na ovaj način, banka se bogati na štetu klijenta koristeći prodajni kurs po svom nahođenju.

- Obrada kredita

Umesto fiksnih troškova obrade kredita, koji bi svakog klijenta trebalo da koštaju isto bez obzira na iznos zajma, pojedine banke proviziju za obradu kredita naplaćuju u određenom procentu od sume uzete pozajmice. Na primer, ako banka naplaćuje proviziju na obradu kredita jedan odsto, klijent koji podigne kredit od 10.000 evra platiće proviziju 100 evra, dok će kod drugog koji uzme kredit od 1.000 evra provizija koštati svega 10 evra. Sud je zaključio da troškovi obrade kredita ne zavis od njegove visine i osporio naplatu provizije na ovaj način.

- Naplata naknade za praćenje kredita

Pojedine banke klijentima su naplaćivale godišnju naknadu za praćenje kredita, iako je to nezakonito. U jednom slučaju banka je klijentu naplaćivala naknadu od 0,15 odsto godišnje od ostatka duga. Kada je posle četiri godine to primetio, klijent je podneo prigovor i banka mu je vratila novac. 

  • Gordana Radović

    15.10.2016 08:52
    Šta znam
    U čijoj je nadležnosti kontrola poslovanja poslovnih banaka, koliko žrtava je potrebno da banka izgubi pravo na poslovanje, kolike su kazne koje banke plaćaju državi za takve prekršaje ili one ipak rade u dosluhu s nekim, pa šta prođe prošlo je. Koliko je samo ljudi pomrlo od srčke zbog kredita? Koliko je Dinkić profitirao na bonusima lobirajući kod sopstvenog naroda i to putem javnog servisa RTS-a i bezobrazno koristeći svoj položaj i funkciju koju mu je narod dodelio, jel to sukob interesa, a? Nemam kredit, a nisam nešto posebno ni pametna.
  • Veoma jednostavno

    15.10.2016 06:43
    Da objasnim građanima zašto se to dešava, mada neće hteti ni da čuju.
    1. Banke u Srbiji imaju visoka opterećenja. Ono što se nigde u svetu ne radi, kod nas se radi.
    Nacionalni provajder telekom usluga naplaćuje posebnu tarifu, značajno višu za svaki vod banke. To su storine bankomata, kao prvo, drugo bitne DSL veze, treće telefoni.
    Pojam pravnog i fizičkog lica u inostranstvu ne postoji, cene su jednake, a ovo je naše nasleđe iz socijalizma, koje obezbeđuje opstanak "najboljem preduzeću u Srbiji".
    Strane uprave kada čuju za ovo, čude se. Jednaka je situacija i sa strujom, grejanjem, vodom i ostalim stvarima. Zahvaljujući takvom odnosu, partije tu nakrcavaju nepotrebne ljude i time dalje pumpaju cene usluga.
    Dok ne bude uopšte po svim pitanjima jednaka cena za pravni i fizički subjekat po pitanju kilovata, kilokalorije, impulsa i kubika, naši privrednici će generalno biti uvek u nepovoljnom položaju u odnosu na inostrane.
    Što se tiče bezbednosti, sve naše sigurnosne agencije su pod jednom, koja je vlasništvo bivšeg ambasadora amerike. Sve kamere koje gledaju, šalju signale prema njihovom centru u Beogradu, koji ih opet može internetom poslati u svet. Znači, kad stojite ispred šaltera, ko zna ko vas gleda. Troškovi tih agencija nisu mali, jer je tu u pitanju monopol. Iako su njihovi radnici bedno plaćeni.
    Građani su bojažljivi, nemaju novca za kredite, cene opstanka banaka su visoke - pa banke izmišljaju troškove kako bi opstale. Može se brojkama iskazati. Jednostavna stvar.
  • otplaćujem

    14.10.2016 21:38
    Pravosuđe je jedina nada korisnicima kredita da se izvuku iz ralja banaka.
    Kredite uzimamo iz nužde a banke nas onda leše na kamatama, na valutnom obračunu, na manipulativnim troškovima.
    Ako sudovi budu sudili po zakonu zaduženim građanima će se vratiti oteto a građani kojima su krediti neophodni imaće jasniju situaciju.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija