Kako pojedini uterivači plaše i pritiskaju građane koji duguju
U agenciji je počeo da radi u maju ove godine, a izdržao je do septembra.
"Prvo sam prošao obuku od nekoliko sati, kako da pritiskam građane koji duguju novac bankama koje su angažovale agenciju. Govorili su nam: "Morate da gazite dužnike!" Rečeno nam je tačno koje laži da govorimo, kako da pretimo i pritiskamo. Pravnik sam i znam da to nije po zakonu i zato sam podneo prijavu", priča Đorđe za "Blic".
Dodaje da im je bilo strogo zabranjeno da kažu da zovu iz agencije, već su govorili: "Zovemo iz banke" ili "Zovem iz banke".
"Rekli su nam da ćemo dobiti otkaz ako građanima kažemo da zovemo iz agencije. S druge strane operateri koji su najviše zlostavljali građane, dobijali su bonuse i mogućnost da napreduju i postanu tim lideri", kaže Đorđe.
Obratio se posle nekog vremena poslodavcu i ukazao mu na nepravilnosti i nezakonitosti u obuci u radu.
"To nije imalo efekat jer sam shvatio da je to sistem rada cele firme, a ne samo mog nadređenog. Kasnbije sam otkrio da je to praksa brojnh privatnih agencija koje banke angažuju za naplatu potraživanja", priča sagovornik "Blica".
Kako kaže, zaposleni u agenciji su imali pristup tajnoj bazi podataka gde su bila imena svih građana koji duguju banci, i to sa različitim podacima o njima samima, ali i o članovima njihove porodice, prijateljima, kolegama sa posla, komšijama, imovinskom stanju, porodičnim prilikama, zdravlju...
"U agenciji u kojoj sam radio ima oko 80 zaposlenih. Svaki zaposleni sa ukucavanjem imena i prezimena dužnika može da pristupi svim podacima prikupljenim o njemu. Tako je i u svim drugim privatnim agencijama za naplatu potraživanja", navodi Đorđe i dodaje da postoji jedinstvena centralizovana baza podataka koju koriste i druge agencije.
Ističe da su imali i poseban računarski program koji je kontrolisao učestalost poziva građana koje duguju novac bankama. Kako objašnjava, agencija je imala veliki broj mobilnih brojeva da klijenti ne bi prepoznavali brojeve sa kojih ih zovu i da bi se javljali na nepoznat poziv.
"Osim pretnjama, klijenti su zlostavljani učestalim pozivima. Maksimalni razmak je bio pet dana. Nadređeni su zahtevali da bude tri dana, a dešavalo se da neke dužnike zovemo pet puta dnevno. Pravilo je da se zove najviše sedam puta dnevno. Pritiskan je ne samo dužnik, nego i njegovi prijatelji, porodica, tamo gde se proceni da je najosetljiviji. Kada operater ne može da stupi u kontakt, pozivaju se susedi, rodbina, prijatelji na poslu. Oni se isto zlostavljaju, sa pretnjama da će se to nastaviti ako ne daju dužnikov broj telefona i ne kažu gde je i traže da mu se prenesu pretnje", kaže on i navodi da se svi razgovori snimaju, a da se pozivani građani o tome ne obaveštavaju.
Podsetimo, uprkos tome što se u prethodne dve godine vodila intenzivna kampanja, banke neće moći da prodaju zaostale, neplaćene kredite građana firmama ili agencijama.
Komentari 14
Baba
Banke su privatne, a ove agencije su, očigledno, još privatnije.
Za ovakve slučajeve bi bili zaduženi oni koji se bave zaštitom prava potrošača i korisnika bankarskih usluga, na primer, NBS i njihov servis za podršku.
Dosadno je da budu glasni oni koji pojma nemaju (a ti, Kizo, pojma nemaš).
buki
Zivan
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar