Godišnje bacimo milijardu i po plastičnih, toksičnih kesa

U svaku novu godinu, uz ukrašene gradove i okićene jelke, Srbija uđe i sa novih milijardu i po plastičnih kesa koje odbacimo tokom godine.
O našoj ambalažnoj potrošnji i nekulturi deponovanja i reciklaže najbolje svedoče rastinje, reke i priobalja, u koja se najveći deo najlona trajno uselio.
 
Kao izvor zagađenja, u mnogim zemljama, plastične kese su izbačene iz upotrebe, pogotovo što, više od estetskog, zabrinjava njihov toksični uticaj na životnu sredinu – u kojoj se razgrađuju stotinama godina.
 
U Srbiji, dnevnu potrošnju ovih kesa merimo milionima. Prosečno ih koristimo dvadeset minuta, a prirodi ostavimo za narednih nekoliko vekova. Njihov pepeo je otrovan, "kumuju" poplavama, jer zapušavaju drenažne i odvodne kanale, lako se raznose, gomilaju, a uklanjaju teško i o našem trošku.
 
Ako je prvi korak u pravilnom odlaganju, sledeći je primarna selekcija, bez koje se ovaj otpad ne može reciklirati ili bezbedno spaliti. U protivnom, završava deponovan i tokom razlaganja oslobađa metan, mnogo štetniji od ugljendioksida.
 
"Došli smo ove godine do nekih količina koje već u narednoj godini imaju potencijal ili da se iskoriste kao energetsko gorivo, ili, u krajnjem slučaju, da ne bismo bili zagađivači, mi ga moramo spaljivati preko baklji", objašnjava Nedeljko Milosavljević, direktor JKP "Duboko" za RTS.
 
Predsednica "Lim" u Priboju Jasminka Dizdarević kaže da je Evropska unija donela jednu direktivu u kojoj se kaže da do 2019. godine korišćenje plastičnih kesa po stanovniku na godišnjem nivou treba da bude 90 komada, a do 2025. godine, da to bude 40 komada.
 
Ekološki princip eliminisanja plastičnih kesa oslanja se na savest potrošača i interes društva. Ako koristimo platnenu torbu, izbeći ćemo barem šest kesa sedmično, odnosno 24 mesečno, a godišnje, 288 kesa. Pojedinačno, to je samo zamena plastične kese i platnene torbe, a globalno, to je smanjenje zagađenja, efekta staklene bašte, trošenja nafte.
 
Ka tome Srbija je krenula pre četiri godine, oporezujući uvoz i izradu plastičnih i podstičući proizvodnju eko kesa, ali priroda svedoči da to nije dovoljno.
 
Inače, kako je 021 u više navrata pisao, u Novom Sadu je odnedavno uveden pilot-projekat primarne separacije otpada pod vođstvom JKP Čistoća. Na građanima je da otpad odvoje već u svojim domovima i to na komunalni i ambalažni, te da ga sklone u za ovaj otpad namenjene i posebno obeležene kontejnere. Radnici Čistoće otpad će u zasebnim kontejnerima prenositi na gradsku deponiju, gde će otpad biti rukovođen na prikladan način. 
 
Prvi podaci pokazuju da su se građani rado odazvali separaciji otpada, ali je ipak nesavesnost i dalje na velikom nivou. Više o separaciji otpada u Novom Sadu čitajte i OVDE.
  • Prirodnjak

    26.12.2016 07:11
    ...bio onaj ko pronađe PVC
    Kad nastane WW3 i nestane hrane, potpuno, sigurno ćemo imati kesu iz radnje koju koristimo za smeće - da nešto bacimo u nju.
    I poslednji čovek na Zemlji će imati bar nekoliko kesa.
  • dobrotvorka

    25.12.2016 22:42
    JAKO
    Mi smeta što se kod nas koriste plastične kese a pogotovo plastična ambalaža za hranu. Ma uopšte plastika! Zakonom bih zabranila upotrebu plastike a one koji su dozvolili da nas truju bih naterala da pojedu svaki dan po kilo plastike!
  • Jovan

    25.12.2016 12:04
    Reciklaza
    Procecnom stanovniku Srbistana valjalo bi najpre mozak reciklirati.
    Tu je zagadjenje trajno i neizlecivo.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija