Najbolje voće i povrće Srbija izvozi, na našim pijacama ostane što ne može u inostranstvo

Kestenje iz Kine, urme i grožđe iz Irana, pomorandže iz Grčke, paradajz iz Albanije i Turske, paprike veće od šake...Sve to nalazi se na pijačnim tezgama i rafovima velikih marketa.
Najbolje voće i povrće Srbija izvozi, na našim pijacama ostane što ne može u inostranstvo
Foto: 021.rs
U internacionalnom izobilju ima i naših proizvoda. Nekada više, nekada manje, u zavisnosti od sezone. Ali, naše najbolje voće i povrće Srbija - izvozi, piše Sputnjik.
 
Voće i povrće nesrazmerne veličine više nije neobična pojava na pijacama i u marketima. Često ni ukus tih proizvoda nije ono što očekujemo, pa sebi postavimo pitanje - šta zapravo jedemo?
 
Rajko Manojlović (58), koji na pijaci pretežno prodaje voće, kaže da su zimi tamo proizvodi uglavnom uvozni, što nije čudno, jer našim tada nije vreme. Međutim, čak i kada njihovo vreme dođe, on napominje da se naše najbolje voće najčešće izvozi.
 
"Dobar deo voća prve klase uglavnom se izveze, a na našim pijacama završi voće koje se ne može izvesti u druge zemlje. Svi proizvođači prvo gledaju da prodaju onima koji nude najviše novca", tvrdi Manojlović.
 
Ipak, ne bave se svi domaći proizvođači prvenstveno izvozom. Violeta Korunoski (46) iz Banata svoj uzgoj donosi pravo na pijacu.
 
"Sve su ovo naši proizvodi. Na pijaci zimi više ima više povrća iz uvoza, a leti ima dosta ljudi sa našim povrćem. Sve je sveže. Svakog dana se donosi nova roba", kaže Korunoski.
 
Prodavci na pijaci tvrde da je voće i povrće na pijaci svežije od onog u marketima, jer tamo proizvode drže u hladnjačama, dok ih na pijaci nabavljaju "dan za dan". A kad krenemo u kupovinu, najbitnije je upravo to - da je proizvod svež i dosledan svojim prirodnim karakteristikama. Tokom kupovine se dešava da naiđemo na voće ili povrće nesrazmerne veličine u odnosu na onu na koju smo navikli. To su obično dugački krastavci, krupne pomorandže i paradajz...
 
Temeljne kontrole pre puštanja u promet
 
Direktor Uprave za zaštitu bilja Republike Srbije Nebojša Milosavljević objašnjava za Sputnjik da svo voće i povrće mora da ispuni mnogobrojne uslove pre nego što uopšte dođe do prodavaca i da se zbog toga obavljaju temeljne kontrole. On dodaje da između voća i povrća na pijacama i u marketima nema posebnih razlika.
 
Kako kaže, u skladu sa dva zakonska propisa, na graničnim prelazima i carinama obavljaju se pregledi svake pošiljke svežeg voća, povrća i ostalih biljnih materijala i proizvoda od bilja.
 
Milosavljević odbacuje mogućnost pronalaženja genetski modifikovanih proizvoda u prometu, jer su takvi proizvodi zabranjeni zakonom. On ističe da voće i povrće potiče iz konvencionalne proizvodnje, kao i da se na graničnim prelazima i carinama vrše posebne kontrole svih proizvoda za koje se zna da mogu da budu genetski modifikovani, pre svega soje i proizvoda koji je sadrže.
 
"Mi smo zemlja u kojoj nije dozvoljeno uvoziti GMO proizvode, a samim tim ni genetski modifikovano bilje. Zakonski propis jasno definiše uslove za uvoz takvog materijala i apsolutno se primenjuje na svakom graničnom prelazu i mestu carinjenja. Za svo bilje za koje je poznato da postoji i sa genetskom modifikacijom, sprovode se ispitivanja na genetsku modifikaciju. Naravno, ono bilje za koje u svetu ne postoji nijedan dokaz da je genetski modifikovano se uvozi bez potvrda", objašnjava Milosavljević.
 
Dovoljno proizvoda za domaće i strano tržište
 
Prema njegovim rečima, Srbija ima dovoljno voća i povrća da snabde i domaće i strano tržište. U našoj zemlji godišnje se proizvede oko 450.000 tona voća i povrća, od kojih se oko 250.000 izveze. Najviše se izvoze jabuke, breskve i nektarine.
 
"Teško je reći da li se nešto više izvozi ili se više koristi kod nas. Jednako su zastupljeni domaći i uvozni proizvodi. Ali, prosto, ponekad ekonomski interes prodavce nagoni da neki proizvod, pre svega sezonsko voće i povrće, uvezu u većim količinama, ali mislim da je domaća proizvodnja kod nas jednako zastupljena kao i strana i da ona nikako nije van prodavnica, velikih marketa i pijaca", tvrdi Milosavljević.
  • Milana

    12.02.2020 17:42
    Kriminalna država
    Nije tačno da se "kvalitetna roba izvozi"! Srbi pokušavaju sve u svetu da za*ebu. Setite se vraćenog voća iz Rusije, kao i zabrane sa njihove strane, Nedavno i med iz Norveške.
    Nevolja je što ovde nema zdravog tkiva društva, ostali sve prevaranti i hoštapleri. Mediji se nisu interesovali gde je ta vraćena roba završila, a inspektorima niti možeš verovati, niti su stručni!
  • Krcko

    12.02.2020 15:57
    Da
    Tacno, ali tako je u svim zemljama. Kvalitetna roba se izvozi jer se dobijaju devize ili roba u kompenzaciju, a skart ostaje na domacem trzistu jer skartom se konkurencija u inostranstvu ne pobedjuje. Cak i kvalitetna roba se u inostranstvu tesko i jefino prodaje, a eventualna steta se nadoknadjuje na domacem trzistu, visim cenama nego izvoznim, iako je skart u pitanju.

    Trgovina je cudo!

  • O zlotvorima

    12.02.2020 15:37
    Onaj koji čini zlo je zlotvor
    Zdravu pšenicu izvozimo, bolesnu i opasnu uvozimo.
    Sa svime je tako u ovoj državi.
    Umesto da vlada pazi radnike i donosi zakone da im bude bolje - ovi donose zakone da radnicima bude gore - a belom svetu bolje.
    Superhik politika.
    Što bi sad pa sa voćem bilo drugačije?
    Čudi me da ne donesu zakon kojim će nas zvanično terati da jedemo smeće.
    I naravno, da to dokumentujemo bar slikama, ako ne dostavljanjem računa.
    Ovo je prva vlada u svetu koja od stanovništva traži da dostavlja račune za svoje pripadajuće troškove, koji su im dodeljeni po zakonu.
    Kladim se da tu nešto neustavno mora da postoji.
    Šta je sledeće?
    Kada čika iz MMF-a kaže, a oni trčite da donesete odluku da dostavljamo račune za regres i kako trošimo svoju platu?
    A za to vreme ništa od transparentnosti i ONI i ONA za svoje troškove i krađe nikom ne polažu nikakve račune.
    Pitam se da li onih 250 letećih prasića dobiju bilo kakav izveštaj?

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Iz poršea u Vranju ukrao veću sumu novca

Policija u Vranju rasvetlila je tešku krađu i, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u ovom gradu, podneće krivičnu prijavu protiv tridesettrogodišnjeg muškarca iz okoline Vranja.