Zrenjanin: Životni standard na niskom nivou

Nedavna statistika pokazala je da Zrenjaninci plaćaju najskuplju potrošačku korpu, a u isto vreme, prosečne neto zarade u ovom gradu bile su manje za oko tri odsto od republičkog proseka.
Nedavna statistika pokazala je da Zrenjaninci plaćaju najskuplju potrošačku korpu, a u isto vreme, prosečne neto zarade u ovom gradu bile su manje za oko tri odsto od republičkog proseka.

Zarade po stanovniku u srednjebanatskom regionu u aprilu su zaostajale za republičkim prosekom za oko 23 odsto. Građani i dalje najviše novca troše na hranu i komunalnije.

Ivana Samardžić sa suprugom je dve godine živela u Novom Sadu, a potom su rešili da se presele u Žitište, gde su krajem prošle godine otvorili manju hamburgeriju. Kažu da se na zaradu mala kupovna moć stanovnika u ovom mestu u poslednje vreme odražava i na njihovo poslovanje.

- U početku smo bili zadovoljni poslom, ali sada postaje teže. Nadamo se da će to biti promenjeno u skorije vreme. Za sada možemo da opstanemo - ističe ona i dodaje da, kao potrošač, oseća nedostatak novca. - Ne možemo baš planirati redovne odlaske na zimovanja i letovanja, ali možemo osnovne potrebe, i bitno je da detetu možemo da priuštimo sve ono što mu je potrebno - kaže ova dvadesetsedmogodišnjakinja. Prema poslednjim podacima objavljenim na sajtu zrenjaninske Regionalne privredne komore, prosečna neto zarada isplaćena po stanovniku u Srednjebanatskom regionu zaostaje za republičkim prosekom za 23,3 odsto. Zrenjaninci su u aprilu prosečno zarađivali manje od 44.500 dinara u neto iznosu, što je za 3,1 odsto manje od republičkog proseka.

Građani ističu da se najviše novca potroši se za hranu i komunalije. Nedavna statistika pokazala je i da je potrošačka korpa u gradu na Begeju, sa nešto preko 73 hiljade dinara, najskuplja. Ekonomista dr Dejan Molnar objašnjava da je potrošačka korpa zapravo zamišljena struktura količine i vrste proizvoda koje građani kupuju, što ne znači da se u konkretnim gradovima i opštinama takva vrsta potrošnje i dogodila.

- Zbog toga je važno da se sagleda koji su to proizvodi ili grupe proizvoda uticali na to da vrednost potrošačke korpe, recimo poraste, i koliko su građani određenog grada zaista te proizvode i kupovali. U većini gradova i opština posluju već prepoznatljivi brendovi maloprodajnih objekata, koji imaju linearne, odnosno nediferencirane cene, tako da isti proizvodi verovatno isto i koštaju - ističe Molnar. Prema njegovim rečima, pored poređenja vrednosti potrošačke korpe, bitno je da se u obzir uzme i trend potrošačke korpe u jednom gradu, da se kroz vreme prati kako su se te vrednosti kretale, i na taj način dopune analize.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Vojvodina