U srpskim hotelima najčešći gosti Nemci i Englezi (foto)

Nemci i Englezi u 2010. godini najviše pune srpske hotele, ali se zadržavaju kraće i spremni su mnogo manje da ih plate u odnosu na prethodne godine.

Nemci i Englezi u 2010. godini najviše pune srpske hotele, ali se zadržavaju kraće i spremni su mnogo manje da ih plate u odnosu na prethodne godine.

Nemci, koji prema podacima NBS ostavljaju najveći devizni priliv od turizma Srbiji - 84,3 miliona evra za prvih sedam meseci 2010. godine, u 2008. godini su u proseku plaćali 41,44 evra za noćenje u hotelima Srbije po osobi, a ove godine plaćaju 31,79 evra što je za 23,2 odsto manje u odnosu na 2008. godinu. U hotelima u Srbiji Nemci su se tokom 2008. zadržavali 3,08 dana, a u tekućoj godini 2,05 dana što je za čak 33,4 odsto kraće u odnosu na 2008. godinu - pokazuju rezultati analize i procene prvog srpskog rezervacionog sistema VisitSerbia, koju je napravio turistički portal VisitSerbia.org povodom Svetskog dana turizma. Analizom je obuhvaćeno 120 online hotela iz Srbije i online rezervacije hotela iz 55 zemalja za period od 1. januara 2008. do 25. septembra 2010. godine.

Istovremeno, Englezi koji su drugi na listi po deviznom prilivu od turizma u Srbiji prema podacima NBS - 43,2 miliona evra za prvih sedam meseci tekuće godine, su 2008. godine noćenje u hotelima plaćali 56,79 evra po osobi, a ove godine 32,61 evra, što znači da su u 2010. godini birali skoro duplo jeftinije hotele u odnosu na 2008. godinu (za 42,6 odsto jeftinije). U hotelima u Srbiji Englezi odsedaju za 19 odsto kraće (3,48 dana u 2008. i 2,82 dana u ovoj godini) u odnosu na 2008. Ovakvi podaci sigurno će uticati i na značajno manje prihode hotelske i turističke industrije Srbije.

Turisti traže jeftinije hotele

Prema proceni stručnog tima turističkog portala VisitSerbia.org, srpsko hotelijerstvo će do kraja godine završiti sa manjim prihodima u odnosu na prethodnu godinu u rasponu od 10, a u nekim hotelima čak i do 40 odsto. Razlozi nisu samo smanjen broj turista već i neprilagodljivost hotelskih cena platežnoj moći turista i njihovom kraćem zadržavanju, koji su posledica svetske ekonomske krize.

S druge strane, razlog porasta potražnje za jeftinijim hotelskim smeštajem, prema rečima Biljane Marčete, autorke projekta "Visit Serbia", potiče sa jedne strane zbog posledica svetske ekonomske krize i sa druge, zbog uključivanja jeftinih letova za Beograd iz Evrope. Podsećanja radi ove godine je desetak evropskih avio kompanija otvorilo svoje letove za Beograd što je značajno uticalo na uvećanje priliva "pravih" turista u zemlju (a ne samo poslovnih ljudi), ali su i njihove potrebe za jeftinijim hotelskim smeštajem izraženije.

Da su se odmah nakon toga na ciljanim tržištima plasirale unapred pripremljene i osmišljene kampanje, kojim bi se podstakla tražnja za putovanjem u Beograd i Srbiju, smatra Marčeta, sigurno bi bilo više turista jer podaci Svetske turističke organizacije pokazuju da se u toku krize turisti više okreću bližim i pristupačnijim destinacijama. Ukoliko bi srpski hotelijeri prilagodili cene trenutnoj turističkoj tražnji i ukoliko bi se pokrenula medijska kampanja za turističku promociju Srbije u inostranstvu, ova kriza bi ustvari postala šansa za srpski turizam.

Raste broj organizovanih poseta Srbiji

Iako je prisutan pad broja individualnih turista iz inostranstva (četiri odsto u odnosu na prošlu godinu prema podacima Republičkog zavoda za statistiku), podatak koji ohrabruje je porast broja organizovanih turističkih poseta u Srbiji u odnosu na prethodne godine i to sa zadržavanjem od četiri do 10 dana. Najviše grupa je iz Nemačke, Austrije, Francuske i Italije, ali i sa Tajlanda, Kine i Japana. Ostaje da vidimo do kraja godine da li će to pomoći da ostvarimo planirani devizni priliv od 690 miliona erva s obzirom da je u prvih sedam meseci ostvaren devizni priliv po osnovi turizma u vrednosti od 317 miliona erva (prema podacima NBS).

Holanđani plaćaju najviše, Englezi ostaju najduže

Kada su u pitanju strani turisti, Nemci i Englezi u poslednje tri godine beleže najviše onlajn rezervacija hotelskog smeštaja u Srbiji, dok su poslednje dve godine Nemci najbrojniji - pokazuju rezultati analize i procene turističkog portala VisitSerbia.org. Od ukupnog broja turista obuhvaćenih analizom, Srbija i dalje ima ubedljivo najviše domaćih turista, što potvrđuju i podaci Republičkog zavoda za statistiku za prvih sedam meseci u 2010. godini: 747.349 domaćih gostiju i 366.222 stranih turista.

Hotele u Srbiji u 2010. godini u proseku najskuplje plaćaju Holanđani 48,02 evra za noćenje po osobi, zatim Englezi 32,61 evra, Grci 32,07 evra i Nemci 31,79 evra, potom Slovenci 29,38 evra, Rusi 27,53 evra i Srbi 26,93 evra. U najjeftinijim hotelima mogu se naći Rumuni koji u proseku izdvajaju 21,01 evro za noćenje po osobi, ali se i najkraće zadržavaju. U hotelima u Srbiji najduže se zadržavaju Englezi 2,82 dana, potom građani Srbije 2,06 dana, zatim Nemci 2,05, Grci 1,93, Rusi 1,87, Slovenci 1,7, Holanđani 1,25 i Rumuni 1,23 dana po osobi. Zanimljivo je i to da Holanđani u ovoj godini najskuplje plaćaju hotele, ali se skoro najkraće i zadržavaju, što je čak za 64,5 odsto (odn. za 2,27 dana) kraće u odnosu na njihovo zadržavanje u hotelima u Srbiji u 2008. godini.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Putovanja

Airbnb zabranjuje kamere u stanovima za izdavanje

Digitalna platforma za iznajmljivanje smeštaja Airbnb saopštila je da će do kraja sledećeg meseca zabraniti upotrebu unutrašnjih sigurnosnih kamera u zajedničkim prostorima smeštajnih objekata.