Meteoropate prve osete, ali i odboluju svaku naglu promenu u atmosferskom pritisku, vlažnosti ili temperaturi vazduha. Pred kišu ili sneg kod nekih osoba javljaju se glavobolja ili bolovi u mišićima i zglobovima.
Ima i onih koji osećaju neobjašnjivu potištenost, nervozu ili umor u danima kada duva jak vetar. S promenom vremena sve ove tegobe nestaju kao rukom odnete.
"Odavno je poznato da vremenske prilike imaju veliki uticaj na psihofizičko stanje ljudi", kaže dr Zorica Dinić, specijalista opšte medicine i vlasnica Doma zdravlja "Vizim".
Nepovoljne klimatske uslove najteže podnose osobe koje pate od hroničnih bolesti srca i krvnih sudova, disajnih organa, astme, reume i artritisa.
"Kod njih se pogoršavaju osnovne tegobe. Pacijenti se najeešae žale na visok pritisak, otežano disanje, sevanje u kostima, te žiganje u ožiljcima i prelomima kostiju", kaže lekarka.
Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, 75 odsto ljudi spada u meteoropate. Osobe srednjih godina, a posebno žene, najosetljivije su na promene vremena.
"Meteoropatiju često srećemo i kod dece i starih osoba, jer oni imaju osetljiviji metabolizam i jače reaguju na atmosferske podsticaje", objašnjava dr Dinić.
"S druge strane, vrlo je retka među osobama koje se puno kreau ili rade na otvorenom", dodaje ona.
Časlav Stanojević, meteorolog, prognostičar i klimatolog smatra da uzrok za povećanje broja meteoropata leži i u savremenom načinu života.
"Naš život se odvija u zatvorenim, klimatizovanim prostorima, a time se značajno smanjuje sposobnost našeg organizma da se prilagodi različitim vremenskim prilikama. Osim toga, stres slabi imunološku odbranu toliko da normalne smene godišnjih doba ili iznenadne promene temperature izazivaju fizičku slabost koja nema stvarne organske uzroke", kaže Časlav Stanojević.
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" apelovao je danas da se prolećne dijete ne sprovode "na svoju ruku", već pod nadzorom stručnjaka.
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je danas da je u Srbiji do 14. aprila registrovano 59 slučajeva malih boginja, od kojih su 44 u Beogradu.
Komitet za procenu rizika u oblasti farmakovigilance Evropske agencije za lekove (EMA) nije pronašao dokaze da je klasa lekova za dijabetes i mršavljenje povezana sa "samoubilačkim mislima".
Nigerija je postala prva zemlja na svetu koja je uvela "revolucionarnu" novu vakcinu Men5CV protiv meningitisa, saopštila je Svetska zdravstvena organizacija (SZO).
Muškarcu iz Srbije uspešno su o trošku Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje transplantirana pluća u bolnici u Budimpešti gde se trenutno oporavlja od zahvata koji je trajao 10 sati.
Žene koje boluju od postporođajne depresije nailaze na nerazumevanje i osudu, kako društva, tako i sopstvene porodice, izjavila je psihijatrica Instituta za mentalno zdravlje Maja Milosavljević.
Naučnici u Indiji pronašli su više dokaza da ljudi koji govore dva jezika imaju manju verovatnoću da će razviti demenciju u poređenju s ljudima ograničenim na znanje jednog jezika.
Broj obolelih od raka prostate u svetu povećaće se sa 1,4 miliona, koliko je zabeleženo 2020, na 2,9 miliona do kraja 2040. godine, pretežno u nerazvijenim i srednje reazvijenim zemljama sveta.
Ričard Slejman (62), prvi čovek kome je presađen bubreg genetski modifikovane svinje, pušten je iz Opšte bolnice Masačusetsa dve nedelje posle operacije.
Muškarci koji popiju 15 alkoholnih pića ili više nedeljno, kao i žene koje u istom period popiju osam ili više časa alkohola imaju veću šansu da se razbole od kardiovaskularnih bolesti.
Osećaj poznat kao prolećni umor može se savladati uz pravilno raspoređene obroke, do dve voćne užine tokom dana, uz dovoljno sna i umerenu fizičku aktivnost, preporučio je Institut "Batut".
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar